NA DANAŠNJI DAN: Antun Mihanović, Horvatska domovina, Albert Einstein, Mato Lovrak, Stephen Hawking, Petar Stipetić , Pi dan
Objavljena Horvatska domovina – 1835.
U Danici objavljena pjesma Antuna Mihanovića Horvatska domovina koja je kasnije postala hrvatskom himnom. Bilo je to 14. ožujka 1835.
Horvatska domovina, pjesma preporodnog pjesnika Antuna Mihanovića, dala je riječi za hrvatsku državnu himnu “Lijepa naša domovino”. Za himnu su uzeta prva i druga, te posljednja i pretposljednja kitica. Pjesma je prvi put objavljena u “Danici” br. 10, 14. ožujka 1835. godine. Postoji i prijevod na ruski jezik, koji je napravio Maksim Gorki. Mihanović je pjesmu napisao u Rijeci u staroj guvernerovoj palači.
Antun Mihanović (Zagreb, 10. lipnja 1796. – Novi Dvori Klanječki kraj Klanjca, 14. studenoga 1861.) bio je hrvatski književnik i pravnik.
Antun Mihanović je neprolaznu slavu stekao pjesmom Horvatska domovina koja je krajem 19. stoljeća postala hrvatska himna. Pjesma je prvi put objavljena u desetom broju Gajeve Danice, 14. ožujka 1835. godine. U njoj je pjesnik sabrao sve što se od nas ne da otkinuti dok živimo kao narod što će uvijek oživljavati i buditi naša rodoljubna čuvstva. (Antun Barac). Za Horvatsku domovinu ili, prema prvom stihu, Lijepu našu ishitreni napjev uglazbio je, prema uvriježenom mišljenju, Vinkovčanin Josip Runjanin a ukajdio ga je, po predaji veoma točno, učitelj pjevanja i organist prvostolne crkve u Zagrebu Vatroslav Lichtenegger. Prvi put javno je izvedena 1861. godine. Kao nacionalna himna prihvaćena je 1891. godine.
Albert Einstein, fizičar – 1879.
Einstein Albert je američki fizičar njemačko-židovskog podrijetla (Ulm, 14. III. 1879 – Princeton, New Jersey, 18. IV. 1955). Mladost je proveo u Münchenu, Italiji i zatim u Švicarskoj, gdje je (1900) završio studij na Tehničkoj visokoj školi u Zürichu. God. 1902–09. radio je u Bernu u patentnom uredu. U tom razdoblju otkrio je niz osnovnih zakona prirode (brzinu svjetlosti kao maksimalnu brzinu, dilataciju vremena i novu interpretaciju dilatacije dužina te ekvivalentnost mase i energije, korpuskularnu prirodu svjetlosti i načelo ekvivalencije, osnovu opće teorije relativnosti). God. 1909. postao je izvanredni profesor teorijske fizike na Sveučilištu u Zürichu, a 1911. profesor teorijske fizike u Pragu; 1912. vratio se u Zürich i postao redoviti profesor na Tehničkoj visokoj školi; 1914. izabran je za člana Pruske akademije znanosti; 1914. postao je u Berlinu direktor Kaiser-Wilhelmova instituta za fiziku. Po Hitlerovu dolasku na vlast (1933) Einsteinu su oduzete sve funkcije i konfisciran imetak.
U znak prosvjeda Einstein se odrekao njemačkoga državljanstva i otišao u SAD, gdje je do kraja života radio u Institutu za viša znanstvena istraživanja u Princetonu. Bio je čovjek širokih shvaćanja, slobodouman, slobodoljubiv i dosljedan pacifist, koji se zalagao za pravdu i mir. Na početku I. svjetskog rata odbio je potpisati deklaraciju njemačkih učenjaka koji su se složili s ulaskom Njemačke u rat. Na njegovo upozorenje 1939. da bi Nijemci mogli načiniti atomsku bombu, započeli su u SAD-u istraživački radovi za proizvodnju takve bombe. Poslije se Einstein uporno borio protiv primjene tog oružja.
Einsteinovo je glavno djelo njegova teorija relativnosti (1916), koja je ne samo od osnovne važnosti kao temeljni okvir za daljnji razvoj teorijske fizike, već duboko zahvaća i u filozofske koncepcije, napose o prostoru i vremenu, a povrh toga u probleme kozmologije i kozmogonije. Einstein je neprekidno usavršavao teoriju relativnosti, pa je u posljednjim godinama života razvio tzv. unificiranu teoriju polja, koja poopćuje njegovu teoriju gravitacije i uključuje teoriju elektromagnetizma. Osim teorije relativnosti Einstein je fizici dao i druge vrlo važne prinose. Godine 1905. uveo je hipotezu o kvantima svjetlosti ili fotonima, tj. pretpostavku da se svjetlost može shvatiti i korpuskularno, kao roj čestica, kada treba objasniti neke pojave, napose fotoefekt. Analiza te pojave pokazuje da se ona može lako objasniti ako se pretpostavi da postoje kvanti svjetlosti, a da ostaje nerazumljiva na temelju predodžbe svjetlosti kao elektromagnetskih valova. Godine 1907. Einstein je razvio kvantnu teoriju specifične topline, koju je dalje usavršio P. Debye. Godine 1917. izveo je prve kvantne zakone za materiju (1900. M. Planck otkrio je prve kvantne zakone za zračenje). Za radove na polju kvantne teorije Einsteinu je 1921. dodijeljena Nobelova nagrada za fiziku.
Mato Lovrak, pisac – 1974.
Lovrak, Mato, hrvatski dječji pisac (Veliki Grđevac, 8. III. 1899 – Zagreb, 13. III. 1974). Završio učiteljsku školu u Zagrebu te radio kao učitelj u Kutini, Ilovskome Klokočevcu, Velikome Grđevcu, Velikim Zdencima i Zagrebu. Napisao je nekoliko desetaka pripovijetki i romana za djecu te tri romana za odrasle koji nemaju veće značenje.
Prvim romanom Deca Velikog Sela (1933), poslije nazvanim Vlak u snijegu i objavljenim u više od trideset izdanja, predstavio se kao izrazito zreo pripovjedač. Prvi je u hrvatskoj dječjoj književnosti uveo seosku djecu kao glavne protagoniste, a u romanima i pripovijetkama dao prednost akciji. Gradska djeca u njegovim se djelima pojavljuju rjeđe i njihovi su portreti beživotni i shematski (Neprijatelj broj 1, 1938; Prijatelji, 1941; Dječak konzul, 1954).
Lovrak nije težio stvoriti idealan tip bezbrižna djeteta; u pripovijetkama i romanima dao je sliku djece svojega doba. Osobito je živo njegovo zanimanje za skupine seoske djece i njihove igre. U Družbi Pere Kvržice (1933), jednom od njegovih najpoznatijih romana, skupina djece što pod vodstvom naslovnoga lika nedaleko od sela uređuje zapušten mlin i tako gradi ljetovalište za vlastitu razonodu nije bezlična, nego su uglavnom svi likovi individualizirani. Lovrakovi su romani kratki, sažeta izraza, ispripovijedani jednostavno, ali gdjekad vrlo uspješno poniru u psihologiju djetinjstva. Nerijetko se u njegovim djelima zrcali i vrijeme u kojem su nastala, s blagom kritikom svijeta odraslih. Zamjeriti se može katkad prenaglašena pedagoška tendencija, socijalno angažiranje i inzistiranje na sretnim završetcima.
Stephen Hawking, kozmolog – 2018.
Dana 8. siječnja 1942. u Oxfordu u Velikoj Britaniji rođen je britanski teoretski fizičar i kozmolog Stephen Hawking. Umro je u Cambridgeu na današnji dan 2018. godine.
Hawking je završio studij fizike na Sveučilištu Oxford, a doktorsku disertaciju iz kozmologije obranio je na Sveučilištu Cambridge. Već 1974. postao je članom Kraljevskog društva iz Londona, jednog od najstarijih znanstvenih udruženja na svijetu. Bio je je profesor matematike i fizike na Lucasovoj katedri Sveučilišta Cambridge, istoj onoj katedri na kojoj su nekoć predavali velikani poput Isaaca Newtona i Paula Diraca.
Poznat je po doprinosima na poljima kozmologije i kvantne gravitacije, osobito u kontekstu crnih rupa, te po popularnim pisanim djelima, u kojima iznosi svoje teorije o svemiru općenito. Tu se ubraja i znanstveni bestseler Kratka povijest vremena (A Brief History of Time), koji je zauzeo prvo mjesto na listi bestselera britanskog Sunday Timesa i tamo se zadržao rekordnih 237 tjedana.
U mladosti je obolio od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), paralizirajuće bolesti koja uzrokuje slabljenje tjelesnih mišića. Potpuno nepokretan, u kolicima, vremenom je izgubio i sposobnost govora, pa s okolinom komunicirao jedino uz pomoć kompjuterskog sintetizatora glasa.
Petar Stipetić, hrvatski general – 2018.
Petar Stipetić (Ogulin, 24. listopada 1937. – 14. ožujka 2018. ), hrvatski general, bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Stožerni general Petar Stipetić je rođen 24. listopada 1937. godine u Ogulinu u radničko-seljačkoj obitelji. Poslije završene gimnazije, 1956. godine prijavio se sa skupinom ogulinskih maturanata na natječaj za Vojnu akademiju Kopnene vojske JNA.
Na prijavu ga je privukao natječaj koji je bio vizualno vrlo privlačan i u kojemu su nuđene određene pogodnosti te – što je bilo najvažnije – besplatno školovanje. Mladi Petar Stipetić odlučio se za vojnu karijeru budući da su mu pokušaji da se upiše na fakultet građevinarstva u Zagrebu propali jer nije uspio osigurati stipendiju, a roditelji nisu imali novaca da mu financiraju studij.
Stipetić je pod broj jedan na upitniku odabrao pohađanje Vojno-pomorske akademije Jugoslavenske ratne mornarice, a pod broj dva Vojnu akademiju Kopnene vojske JNA.
Iako nije očekivao da će biti primljen, 1956. upisan je na Vojnu akademiju Kopnene vojske JNA u Beogradu, koju je 1959. uspješno završio s činom potporučnika.
U bivšoj Jugoslavenskoj narodnoj armiji obnašao je sve dužnosti, od zapovjednika voda do zapovjednika obrane grada Zagreba.
Na poziv Predsjednika Republike Hrvatske u rujnu 1991., s dužnosti operativca V. vojne oblasti dolazi u Hrvatsku vojsku, gdje je raspoređen na dužnost zamjenika načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske.
U srpnju 1992. odlazi na dužnost zapovjednika Zbornog područja Osijek i slavonskog bojišta, a u prosincu iste godine postavljen je za zapovjednika ZP Zagreb.
U rujnu 1994. vraća se u Glavni stožer Hrvatske vojske na dužnost pomoćnika načelnika GS HV za borbeni sektor, a u siječnju 1999. je imenovan za pomoćnika načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH za kopnenu vojsku.
Iz čina general majora preveden u čin general bojnika 1991., a general pukovnik postao je 19. svibnja 1995.
Nositelj je brojnih odlikovanja – Spomenice Domovinskog rata, Spomenice domovinske zahvalnosti, Reda Nikole Šubića Zrinskoga, Reda hrvatskog pletera, Reda hrvatskog trolista i Reda bana Jelačića.
Pi dan
Pi dan (π dan) se u matematičkom svijetu slavi svakog 14. ožujka, jer ako pišemo datum u obliku m.dd tada je to najjednostavnija aproksimacija broja π: 3.14. Trenutak u toku dana koji je posebno značajan je u 1 sat i 59 minuta (ili ujutro ili popodne) jer tada broj izgleda ovako: 3.14 1 59 što je približno broju Pi u 5 znamenki. Ipak, igrajući se brojkama dolazimo do najboljeg dana koji objašnjava broj Pi, a to je: Ožujak 14., 1592.g. u 6 sati i 53 minute i 59 sekundi (3,14159265359…), odnosno to bi mogao biti i jedan dan u budućnosti koji glasi: 3141.g. mjesec svibanj, dan 9. 2 sata 6 minuta 53 sekunde 59 stotinki sekunde. Još jedna važna poveznica sa PI danom je rođendan Alberta Einsteina 14.03. odnosno 3.14 oblik datuma u Europi pa ga u novije vrijeme matematičari i fizičari kao takvog obilježavaju.
