NA DANAŠNJI DAN: André-Gustave Citroën, John Boyd Dunlop, Jagoda Truhelka, Eduard Slavoljub Penkala, Pokolj na tržnici Markale, Prva GMO hrana, Dan ljubljenja

André-Gustave Citroën, francuski inženjer – 1878.

Dana 5. veljače 1878. godine rođen je André-Gustave Citroën, francuski inženjer nizozemskog podrijetla. Tvornica automobila Citroën nosi njegovo ime.

André-Gustave je peto i poslijednje dijete nizozemskih židova Leviea Citroena i Mazre Kleinmann (Varšava, Poljska). Obitelj Citroen se 1837. preselila iz Amsterdama u Pariz i promijenila prezime u Citroën.

Andréov otac je počinio samoubojstvo kad je André imao dvije godine. André je diplomirao na École Polytechnique 1900. Za vrijeme Prvog svjetskog rata počeo je masovno proizvoditi oružje. André je osnovao Citroën 1919. i time postao četvrti proizvođač u svijetu za vrijeme 1930-ih. Preminuo je od raka želudca 3. srpnja 1935., a pokopan je u Cimetière du Montparnasse u Parizu. U Automobilsku kuću slavnih primljen je 1998.

John Boyd Dunlop, škotski izumitelj i veterinar – 1840.

Dana 5. veljače 1840. rođen je John Boyd Dunlop, škotski izumitelj i veterinar.

Godine 1888. patentirao je izum pneumatika za vozila te osnovao dioničko društvo za izradu pneumatskih guma.

Prema njemu je osnovana tvrtka Dunlop Rubber Company Ltd., koja je sredinom 20. stoljeća postala najpoznatija tvornica za proizvodnju teniskih loptica.

Zaslužan je i za izum Dunlopova ventila.

Jagoda Truhelka, hrvatska književnica – 1957.

Dana 5. veljače 1864. godine u Osijeku je rođena hrvatska književnica Jagoda Truhelka.

Pisala je romane i pripovijetke opisujući život žene seljanke i malograđanke, patrijarhalno Sarajevo i intimni ugođaj starog Zagreba.

Nakon idealizirane i demonizirane žene u dotadašnjoj hrvatskoj prozi, Truhelka je prva obradila intelektualno superioran ženski lik. Kad je riječ o umjetničkoj vrijednosti Truhelkina romana, kritičari se slažu da je njezina proza obojana impresionističko detaljističkim naturalizmom.

Truhelka je najviše priznanja stekla pripovijestima za djecu ‘Zlatni danci’ po kojoj je i ušla u povijest hrvatske književnosti. Riječ je o trilogiji sastavljenoj iz: Naslovne priče (1918.), ‘Gospine trešnje’ (1943.) i ‘Crni i bijeli dani’ (1944.).

Eduard Slavoljub Penkala, izumitelj – 1922.

Eduard Slavoljub Penkala (Liptovský Mikuláš – Liptószentmiklós, tada Mađarska, danas Slovačka, 20. travnja 1871. – Zagreb, 5. veljače 1922.), hrvatski inženjer i izumitelj.

Penkala je rođen 20. travnja 1871. u Liptovskom Mikulášu (Liptószentmiklós), u Mađarskoj (danas Slovačka). Poljsko-nizozemskog je podrijetla. Jedan je od najznačajnijih izumitelja s početka 20. stoljeća. Nakon mature 28. rujna 1892. i završetka studija na sveučilištima u Beču i Dresdenu, diplomirao je na Kraljevskoj visokoj tehničkoj školi u Dresdenu 25. ožujka 1898. i pisao doktorsku disertaciju s područja organske kemije.

Njegov opus obuhvaća od 70 do 80 izuma s područja mehanike, kemije, fizike, aeronautike (zrakoplovstva) itd. Već 1903. godine patentira ˝Termofor˝ u Budimpešti, Beču i drugdje. Usporedno s time radi na izumima mehaničke olovke i nalivpera. Prvu mehaničku olovku na svijetu patentira 24. siječnja 1906. godine.

Već 1907. godine patentira prvo nalivpero na svijetu s čvrstom tintom i to 31. svibnja 1907. godine. Patenti su prijavljeni u više od 35 zemalja svijeta. U svojim naporima razvoja industrije na području grada Zagreba i čitave Hrvatske, nenadano umire 5. veljače 1922. godine, nakon službenog puta s kojeg se vratio s upalom pluća. I tako je u 51. godini prekinut život jednog velikana stvaralaštva. Velika je šteta da do sada nisu završena istraživanja njegova cjelokupnog djelovanja na području izumiteljskog rada.

Pokolj na tržnici Markale – Sarajevo – 1994.

Dana 5. veljače 1994. godine bosanski Srbi s okolnih su brda granatirali grad Sarajevo, a granate su pale na tržnicu Markale te je poginulo 68, a ranjena su 144 civila.

Haaški je sud generala Stanislava Galića zbog toga osudio na doživotni zatvor.

Prva GMO hrana – 1996.

Pojam genetski modificirani organizam, odnosi se na sve organizme čiji je genetski materijal promijenjen na način koji se ne dešava prirodno nego pomoću tehnika genetičkog inženjerstva

Prva genetski modificirana (GMO) hrana puštena je u prodaju 5. veljače 1996. godine u britanske supermarkete Safeway i Sainsbury. Radilo se o genetski modificiranoj rajčici, koja je proizvedena tako da je determinirajući gen koji kontrolira omekšanje ploda uklonjen, što je značilo da rajčica može ostati čvršća dulje nego ona prirodno uzgojena.

Zanimljivo je da britanski “supermarket-div” Tesco nije uveo genetski modificiranu rajčicu na svoje police, uz objašnjenje kako novi proizvod nije ponudio nikakve dodatne kvalitete u usporedbi s normalnim proizvodom. Kritike genetski modificiranoj hrani dolazile su sa svih strana, ukazujući na još neistražene posljedice za zdravlje. Do srpnja 1999. Sainsbury i Safeway bili su prisiljeni povući genetski modificirane rajčice sa svojih polica.

GM hrana se razvijala i širila tržištem jer su uočene prednosti bilo da se radi o proizvođačima ili korisnicima takve hrane, u smislu izdržljivosti i/ili nutritivne vrijednosti.

Danas se GMO kulture uzgajaju na oko 500 milijuna hektara, te da je trend povećanja iz godine u godinu oko 10-15 posto.

Dan ljubljenja

Poljubac je dodir usnama kao gesta naklonosti, bezličan pozdrav, izraz poštovanja ili najintenzivniji ljubavni trenutak. Znanost koja proučava ljubljenje naziva se filematologija, a međunarodni dan ljubljenja je 5. veljače. Jedine životinje koje se ljube u usta su čimpanze, orangutani i mačke. Odbojnost prema ljubljenju je rasprostranjenija među priprostim ljudima i za njih je poljubac neka vrsta primitivnog akta. Poljupcem u obraz često izražavamo srdačan pozdrav, dobrodošlicu, čestitke, dok je poljubac muškarca i žene najnježniji i najsnažniji ljubavni dodir, koji odaje želju ljubavnika za potpunim tjelesnim i duševnim stapanjem.