NA DANAŠNJI DAN: Albrecht Dürer, potres u Dubrovniku, Dragutin Hirc, Oscar Wilde, Travanjski rat i Travanjska revolucija u Hrvatskoj, Igor Stravinski, post-it, Isaac Asimov

Na današnji dan 1667. godine Dubrovnik je zadesio kafastrofalan potres, najveća katastrofa u dotadašnjih 1.200 godina povijesti grada

Albrecht Dürer, slikar – 1528.

Albrecht Dürer (Nürnberg, 21. svibnja 1471. – Nürnberg, 6. travnja 1528.), njemački slikar i kipar. Jedan je od najvećih predstavnika renesanse. Učio je crtanje u radionici nürnberškoga slikara M. Wolgemota gdje je boravio četiri godine, a 1495. prvi put odlazi u Italiju i kopira talijanske majstore. Ujedinio je talijansku ranu renesansu s ekspresivnim stilom njemačkog reformatorskog doba te došao do novih oblika izražavanja.

Albrecht Dürer

Posezao je za mitologijskim, alegoričnim i religioznim temama, ali se bavio i prirodom. Njegovi akvareli krajolika, studije biljaka i životinja svjedoci su njegovog dubokog razumijevanja prirode. U radionici svojeg oca obučen za zlatara Dürer je do vrhunca razvio drvorez i bakrorez te svojim grafikama odlučujuće utjecao na populariziranje reformatora i humanista. Prvi je njemački umjetnik koji se posvetio teoriji umjetnosti te između ostalog napisao temelje znanosti o proporcijama. Nakon povratka u Nürnberg otvara radionicu i izvodi oltarne slike i portrete, prve bakroreze i niz drvoreza, “Apokalipsa” i “Velika muka”.

Nakon povratka s drugog putovanja u Italiju nastaju njegovi najvredniji bakrorezi “Vitez, smrt i đavo” i “Melankolija I” i “Sveti Jeronim u ćeliji”. U posljednjoj fazi naslikao je svoj najbolji “Autoportret” i “Četiri apostola”, te pisao traktate o slikarstvu. Njegovo ukupno djelo obuhvaća 70 slika, 900 crteža, 100 bakroreza i 350 drvoreza.

Potres u Dubrovniku – 1667.

Na današnji dan 6. travnja u 8 sati ujutro, Dubrovnik je zadesio kafastrofalan potres. Ovo je bila najveća katastrofa u dotadašnjih 1.200 godina povijesti Dubrovnika.

Golemo kamenje kotrljalo se s brda Srđ i rušilo sve pred sobom. Snažan cunami poharao je luku. More se nekoliko puta povlačilo i pri povratku razbijalo brodove o obalu. Pukotine su se pojavile u zemlji, a izvori vode su presušili. Uzvitlana prašina bila je toliko gusta da je zamračila nebo.

Snažan vjetar je raspirio vatre s ognjišta i izazvao požar koji je gorio sljedećih 20 dana i progutao neprocjenjivo materijalno i kulturno blago koje je nastajalo tijekom stoljeća.

Potres se dogodio 6. travnja 1667. godine, ujutro, negdje između 8 i 9 sati. Prvi i glavni udar koji je odredio budućnost Grada i njegovih stanovnika bio je kratak, ali neobično snažan, a slijedili su ga odmah zatim potresi slabijeg intenziteta. Procjenjuje se da je poginulo oko 5000 ljudi.

Dragutin Hirc, prirodoslovac – 1853.

Dragutin Hirc (Hirtz; Zagreb, 6. travnja 1853. – Zagreb, 1. svibnja 1921.), hrvatski učitelj, prirodoslovac, planinar, botaničar (florist) i putopisac.

Dragutin Hirc

Proučavao je floru različitih hrvatskih krajeva, a osobito istarsko-kvarnerskoga primorja i otoka. Istraživao je i faunu mekušaca istarsko-kvarnerskoga krša. Objavio mnogo popularnih članaka te stručnih i znanstvenih radova: Flora okolice bakarske (1884), Vegetacija Gorskoga kotara (1896) i dr. Revizija Hrvatske flore (Revisio florae Croaticae, 1903–12) glavno mu je (nedovršeno) djelo. Njegova zbirka mekušaca čuva se u Hrvatskome prirodoslovnom muzeju u Zagrebu, a herbarijska zbirka dio je velikoga herbarija Botaničkoga zavoda Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu.

Oscar Wilde uhićen zbog “djela velike pokvarenosti” – 1895.

Oscar Fingal O’Flahertie Wills Wilde (Dublin, 16. listopada 1854. – Pariz, 30. studenoga 1900.) bio je irski pisac poznat po oštroumnim i duhovitim dosjetkama te homoseksualnoj aferi zbog koje je završio u zatvoru.

WILDE, Oscar

Pohađao je “Trinity College” u Dublinu od 1871. – 1874. godine. Dobio je stipendiju za “Magdalen College” u Oxfordu koji je počeo pohađati 1875. godine. Najveći utjecaj na Wildea kao umjetnika u to vrijeme imali su: Svinbern, Walter Peter i John Raskin. Pohađajući Oxford, zbog svog ekscentričnog ponašanja imao je problema s profesorima. Tijekom 1875. i 1876. godine Wilde objavljuje poeziju u nekoliko literarnih magazina. Zbog smrti oca 1876. godine vraća se u Irsku i nastavlja s objavljivanjem poezije, a 1878. godine dobiva “Nagradu za englesku književnost”. Uskoro napušta Oxford i odlazi u London gdje polako stječe popularnost među književnicima. Stekavši popularnost kao književnik, 1882. godine odlazi u Ameriku. Poslije povratka iz Amerike, nekoliko je mjeseci živio u Parizu. 1884. godine ženi se s Constance Lloyd u Londonu i dobiva dva sina, Cyila i Vyvyana. Tokom tih godina, Wilde je radio kao novinar, a uz to je i dalje pisao poeziju i drame. 1890. godine objavio je svoje najčuvenije djelo, roman “Slika Doriana Graya”. U to je vrijeme Wilde doživio najveću slavu. No, u ljeto 1891. godine upoznaje lorda Alfreda Douglasa, u kojeg se zaljubljuje. U to vrijeme postaje i alkoholičar, a njegova slava počinje polako blijediti. 1895. godine osuđen je na dvije godine prisilnog rada zbog “nakaznog ponašanja”. Poslje povratka iz zatvora seli se u Pariz, gdje napušten od svih umire 30. studenog 1900. godine.

Sile Osovine napale Kraljevinu Jugoslaviju – 1941.

Travanjski rat u historiografiji je naziv za rat vođen između 6. i 17. travnja 1941. između osovinskih sila (Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska) i Kraljevine Jugoslavije. Odluku o napadu na Jugoslaviju donio je Adolf Hitler 27. ožujka, nakon državnog udara u Beogradu koji je Sile Osovine pokolebao u uvjerenju da se mogu osloniti na Jugoslaviju koja neće u suradnji s Velikom Britanijom ugroziti vojnu poziciju Njemačke i Italije.

Uz to Italija je odranije imala planove za razbijanje Jugoslavije, kako bi uspostavom imperijalne vladavine na istočnoj obali Jadrana, pretvorila ga u svoje unutrašnje vode. Travanjska revolucija je naziv za spontane događaje iz travnja 1941. godine u Hrvatskoj.

Odnosni događaji su se zbili nakon napada Osovinskih sila na Kraljevinu Jugoslaviju (6. travnja), a kao završetak se smatra uspostava NDH. Kriterij po kojem se može računati završetak te revolucije može biti proglašenje Nezavisne Države Hrvatske 10. travnja, po širem kriteriju 12. travnja – kad je Slavko Kvaternik uspostavio privremenu vladu (Hrvatsko državno vodstvo), 13. travnja, kad je Ante Pavelić ušao u Sušak, 15. travnja, kad je poglavnik Ante Pavelić dospio u Zagreb, odnosno 17. travnja, kad je kapitulirala vojska Kraljevine Jugoslavije.

Revoluciju su obilježile pobune hrvatskih postrojbi unutar Jugoslavenske vojske diljem Hrvatske, otkazivanje poslušnosti vlastima Kraljevine Jugoslavije, zarobljavanje žandara i policije, uspostavljanje hrvatske vlasti i proglašavanje neovisne Hrvatske, znajući ili ne za iste takve događaje drugdje po Hrvatskoj.

Igor Stravinski, kompozitor – 1971.

Igor Fjodorovič Stravinski (Oranienbaum, 17. lipnja 1882. – New York, 6. travnja 1971.), je ruski skladatelj ukrajinskog porijekla kojeg danas mnogi, i na zapadu i u njegovoj rodnoj domovini, smatraju najutjecajnijim skladateljem glazbe XX. stoljeća. Bio je utjelovljenje kozmoplitskog Rusa kojeg je časopis TIME imenovao kao jednog od najutjecajnijih ljudi prošloga stoljeća. U dodatku priznanjima koje je dobio za svoje skladbe, zadobio je slavu i kao dirigent i kao pijanist, najčešće na premijerama vlastitih mu djela.

Igor Stravinski

Skladateljska karijera Igora Stravinskog značajna je zbog njezine stilsitičke promijenjivosti. Međunarodnu slavu prvo je zadobio sa svoja tri baleta, koja je naručio Sergej Djagilev, a čiji ih je Ballets Russes i praizveo. Tri baleta su Žar-ptica (1910.), Petruška (1911.) i Posvećenje proljeća (1913.). Posvećenje proljeća, čija je premijera izazvala pobunu, preobrazila je način na koji su kasniji skladatelji gledali ritmičku strukturu. Do danas, njegova vizija poganskih rituala oživljenih u imaginarnoj prapovijesnoj Rusiji očarava i oduševljava publike.

Post-it izbačen na svjetsko tržište – 1978.

Na današnji dan izumljen je svjetski poznati Post-it papirić (ili ljepljivi papirići) koji je dio uredskog pribora s višekratno ljepljivim slojem ljepila na poleđini, dizajniran za privremeno pričvršćivanje bilježaka na dokumente i druge površine.

Iako su danas dostupni u širokom rasponu boja, oblika i veličina, post-it papirići su najčešće 3-inčni (76 mm) kvadrati, kanarinac žute boje.

Jedinstveno ljepilo niske ljepljivosti omogućuje da se lako pričvršćuje i uklanja bez ostavljanja tragova ili ljepila.

Isaac Asimov, pisac – 1992.

Isaac Asimov

Isaac Asimov (Petroviči, 2. siječnja 1920. – New York, 6. travnja 1992.), američki je pisac fantastike i biokemičar.

Bio je iznimno plodan autor, bavio se znanošću, popularnom znanošću, kriminalističkom književnošću i spekulativnom fikcijom (uglavnom znanstvenom fantastikom, ali i fantastikom) te je napisao ili uredio preko 500 knjiga te preko 90.000 pisama i razglednica.

Zajedno s Robertom Heinleinom i Arthurom Clarkeom čini poznatu Veliku trojicu pisaca znanstvene fantastike toga vremena. Najpoznatije mu je djelo serijal o Zakladi (Fondaciji) u koji je uklopio i serijale o Galaktičkom carstvu i robotima.