NA DANAŠNJI DAN: Adam Smith, Ferdo Šišić, Vesna Bosanac, Prvi put predstavljena lutka Barbie, Ivo Robić, Sveta Franciska Rimska

Adam Smith izdao knjigu Bogatstvo naroda – 1766.

Adam Smith, škotski ekonomist i etičar rođen je u Škotskoj, glavni je predstavnik engleske klasične škole političke ekonomije. U svom djelu ‘Bogatstvo naroda’, objavljenom 1776. godine, unio je nove ideje kojima je isticana prirodna sloboda pojedinaca.

Adam Smith

Taj liberalizam koji je zagovarao bio je potpuna suprotnost državnoj kontroli koju su tada zagovarali merkantilisti. Smith drži da pravo bogatstvo ne leži u novcu, kako su tvrdili merkantelisti, nego u korisnomu radu, radu koji stvara prometne vrijednosti. Izraziti je pristalica ekonomskoga liberalizma, koji prihvaća i razvija teoriju radne vrijednosti, iako smatra da ona vrijedi samo za pretkapitalističku privredu.

Adam Smith izučava unutarnju povezanost ekonomskih kategorija, ali bez obzira na njegove duboke analize pojedinih etapa u kapitalističkoj proizvodnji, pokazuje nerazumijevanje za neke bitne karakteristike složenih oblika kapitalizma i njegovih imanentnih proturječnosti. Što razvoj kapitalizma postaje složeniji i suprotnosti oštrije, Smithova teorija postaje sve više puki opis pojava i izražava sve više odnose u njihovu prividnom, vanjskom izgledu.

Ferdo Šišić, povjesničar – 1869.

Dana 9. ožujka 1869. rođen je Ferdo Šišić, hrvatski povjesničar. Predmet Šišićevoga znanstvenoga interesa poglavito je usredotočen na hrvatsku povijest ranoga i razvijenoga srednjega vijeka.

Ferdo Šišić

Njegovo je glavno djelo Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara (1925.), dok je popularnije djelo Pregled povijesti hrvatskoga naroda, u preradbi Jaroslava Šidaka u širokoj upotrebi skoro pet desetljeća.

Bio je sljedbenik genetičkoga smjera u historiografiji te je svojim djelima znatno utjecao na buduće naraštaje hrvatskih povjesničara. Najveći doprinos dao je hrvatskoj medijevistici.

God. 1919–20. sudjelovao je u radu izaslanstva Kraljevine SHS na Mirovnoj konferenciji u Parizu i napisao pritom nekoliko studija o jadranskom i riječkom pitanju te objelodanio dvije zbirke građe: Dokumenti o postanku Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1914–1919 (1920) i Jadransko pitanje na Konferenciji mira u Parizu (1920).

Vesna Bosanac, ratna ravnateljica Opće bolnice Vukovar

Vesna Bosanac (Subotica, 9. ožujka 1949.) – hrvatska liječnica, specijalistica pedijatrije, ravnateljica Opće bolnice Vukovar. Kao ravnateljica vukovarske bolnice u najtežim ratnim trenucima grada Vukovara postala je simbolom herojstva, građanske hrabrosti i humanosti.

Vesna Bosanac

Rodila se je u Subotici. Kao dijete odselila je u Vukovar. Srednju školu pohađala je u Borovu. Postala je v.d. ravnateljem Medicinskog centra Vukovar 24. srpnja 1991. godine. U bolnici su počele pripreme za snalaženje u ratnoj agresiji, koja se spremala u okolici Vukovara.

Vodila je bolnicu u vrijeme nesposredno prije i za vrijeme bitke za Vukovar, organizirajući rad bolnice u vrlo teškim ratnim uvjetima. Kroz bolnicu je prošlo dvije i pol tisuće ranjenika, tisuću od njih je moralo biti podvrgnuto teškim operacijama.

Ostala je u bolnici do samog pada Vukovara te je bila zatočena i kasnije puštena. Najveći organizirani i masovni zločin u Vukovaru, dogodio se nad ranjenicima iz bolnice.

Protiv nje bila je podnesena kaznena prijava u Srbiji 1992., zbog navodnih ratnih zločina, ali je odbačena kao neutemeljena.[5] Bila je članica Gradskog vijeća Vukovara od 1993. do 1996. Na čelu je Opće bolnice Vukovar od 1997. godine, nakon mirnog oslobođenja Vukovara.

Prvi put predstavljena lutka Barbie – 1959.

Barbie (u sjevernoj Hrvatskoj: barbika, u južnoj Hrvatskoj: barbica) je najpoznatija i najprodavanija lutka na svijetu te stoga i klasik među igračkama. Barbie je ujedno i registrirani zaštitni znak tvrtke Mattel, a odnosi se na proizvodnu liniju modnih lutaka visokih 29,21 cm. Također je i Ken jedna od lutaka iz skupine lutaka “Barbie”. U sveopćem jezičnoj upotrebi njezino ime se ne odnosi samo na tu liniju tvrtke Mattel, nego je već praktički postao sinonim za modnu lutku.

lutka Barbie

Ruth Handler (1916.-2002.) je promatrala svoju kćer Barbaru u igri sa papirnatim lutkama primjećujući da im ona daje uloge odraslih. U to vrijeme većina dječjih igračaka je bila u obliku beba. Ruth je svom mužu Elliotu, suosnivaču tvrtke Mattel predložila ideju za novu lutku. Elliot nije bio baš oduševljen tom idejom. 1956. Ruth Hendel je otišla sa svojom djecom Barbarom i Kennethom na putovanje u Europu. Tada je naišla na njemačku lutku Bild Lilli. Tada je kupila tri takve lutke. Kad se vratila u SAD preradila je lutku uz pomoć inženjera Jacka Ryana. Lutka je dobila naziv Barbie, po Ruthinoj kćeri Barbari. Predstavljena je na Američkom Međunarodnom sajmu igračaka u New Yorku , 9. ožujka 1959. Taj se datum često koristi kao službeni Barbiein rođendan. Mattel stječe prava na lutku Bild Lilli 1964. i proizvodnja tih lutki je zaustavljena. Prva barbie je proizvedena u Japanu, te imala je konjski rep i nosila je crno-bijeli prugasti kupaći kostim. Na raspolaganju su bile plavuša i brineta. Oko 350 000 lutaka je prodano tijekom prve godine proizvodnje. Procjenjuje se da je preko milijardu lutaka prodano u više od 150 zemalja, a tvrtka Mattel tvrdi da se svake sekunde prodaju dvije.

Ivo Robić, pjevač – 2000.

Dana 9. ožujka 2000. u Rijeci je umro Ivo Robić. Bio je popularni hrvatski pjevač zabavnih melodija, pionir zabavne glazbe, i prvi koji je napravio i veliku međunarodnu karijeru.

Ivo Robić

Ploču Morgen, prodao je u preko milijun primjeraka te ga od tada zovu Mister Morgen, a ploča je i danas najveći komercijalni uspjeh koji je neki naš glazbenik postigao.

Nakon uspjeha s Morgenom Robić je nastavio suradnju s Bertom Kaempfertom, koji je u to vrijeme imao jedan od vodećih orkestara u Njemačkoj, zajedno su snimili jedan LP i 14 singl-ploča za kuću Polydor. Velike Robićeve uspješnice bile su i: Muli Song, (Billboard #58, 1960.), Mit 17 fängt das Leben erst an, Rot is der Wein i Fremde in der Nacht (Strangers in the Night). Za potonju pjesmu postoji priča da je djelo samog Ive Robića, po priči njegove supruge Marte on je tu pjesmu slao na Splitski festival, ali nije prošla selekciju. Navodno je autorstvo prepustio Bert Kaempfertu a on pjesmu dao Franku Sinatri koji je s njom doživio svjetski uspjeh 1966. godine.

Sveta Franciska Rimska, zaštitnica vozača

Sveta Franciska Rimska, pravoga imena Francesca Bussa de Leoni, talijanska mističarka, majka šestero djece, asket i svetica Rimokatoličke Crkve. Kanonizirana je 1608., a papa Pio XII. proglasio ju je zaštitnicom vozača. Štuje se i kao zaštitnica udovica.

Sveta Franciska Rimska

Bila je promicateljicom pobožnosti Srcu Isusovu i anđelu čuvaru te molitve za duše u čistilištu. Živjela je pokornički, jedući samo povrće i odijevajući se u kostrijet. Prema zapisima njezina ispovjednika, svećenika Giovannija Mattiottija, doživjela je viđenja čistilišta, kroz koje ju je, prema Mattiottijevim zapisima, proveo arkanđeo Rafael. Također, imala je viđenja raja, pakla i završetka Zapadnog raskola.

Rođena je u dobrostojećoj aristokratskoj obitelji, ali je još kao djevojčica, zajedno s majkom Jacobelle de Roffredeschi dijelila milostinju siromasima i obilazila rimske crkve i grobove mučenike. Iako se željela posvetiti redovništvu, na očev se zahtjev udala za plemića Lorenza Ponzianija, s kojim imade šestero djece. Nakon suprugove smrti, pridružila se bratovštini Oblata, koju je utemeljila 1433. radi skrbi za siromahe i bolesnike. Za života su joj se u karitativnom radu pridužile brojne Rimljanke. Cijeli život provela u Rimu, u razdoblju tzv. Zapadnog raskola i Avignonskog papinstva te borbi dviju moćnih rimskih plemićkih obitelji, Colonna i Orsini. I danas se štuje kao jedna od zaštitnica Grada Rima.

Za potrebe kanonizacije, višegodišnjim ispitivanjima utvrđena je autentičnost njezinog neraspadnutog tijela nekoliko mjeseci nakon smrti. Grob joj je pronađen 2. travnja 1638., a pronađene kosti prenesene su u crkvu Santa Maria Nova 9. ožujka 1649., na njezin spomendan. God. 1869. tijelo joj je ekshumirano i postavljeno u stakleni lijes za štovanje. Crkva u kojoj je pokopana neslužbeno se naslovljava i crkvom sv. Franciske Rimske.