NA DANAŠNJI DAN: Aachenski mir, Maksimilijan I, Dragojlo Kušlan, Ferenc Molnár, Robert Frangeš-Mihanović, Led Zeppelin, Agatha Christie, potres na Haitiju

Sklopljen Aachenski mir

Dana 12. siječnja 812. godine, nakon višegodišnjeg ratovanja između franačkog cara Karla Velikog i bizantskog cara Mihaela Rangabea, sklopljen je mirovni ugovor, poznat kao Aachenski mir.

Ovaj je mirovni ugovor bio od presudne važnosti i za hrvatski narod. Mirovnim odredbama na hrvatskom prostoru dalmatinsko priobalje (gradovi Zadar, Trogir, Split i Dubrovnik) i otoci pripali su Bizantu, a Istra i Hrvatska Franačkoj.

 

Maksimilijan I., car Svetog Rimskog Carstva – 1519.

Dana 12. siječnja 1519. umro je Maksimilijan I., njemački kralj i rimsko-njemački car iz dinastije Habsburg. Maksimilijan je cijeli život proveo ratujući i bez stalnog prebivališta. Iz rata za Burgundiju s francuskim kraljem Louisom XI. izašao je kao pobjednik. Potom je uspio potisnuti Mađare, koji su pod Matijašem Korvinom osvojili i sam Beč, te će ujediniti, pod jednim žezlom, sve habsburške zemlje.

Nakon očeve smrti, širom Europe se zapleo u ratove koji su iscrpljivali zemlju, ali prije svega njegovu blagajnu, zbog čega je stalno u novčanim neprilikama. Godine 1508. uzeo je, uz pristanak pape Julija II., naslov rimsko-njemačkog cara, koji će kasnije nositi svi njemački kraljevi. No, papa ga nije htio okruniti. Živeći na prijelazu epoha, Maksimilijan je opisan kao posljednji vitez koji sanja o jakoj srednjovjekovnoj državi, ali i kao humanist, pisac i veliki mecena umjetnika.

Bio je i reformator koji nikako nije uspijevao provesti svoje reforme, bilo zbog nedostatka novca, bilo vlastite nestrpljivosti. U ratovima je bio i teško ranjen i zarobljen. Kada je htio zauzeti Mađarsku napušten je čak i od plaćenićke vojske. Mnogo je više uspjeha imao u politici. Maksimilijan se tri puta ženio, a nizom drugih ženidbenih veza Habsburgovci su postali najmoćnija europska dinastija. Na tim temeljima njegovi će unuci, Karlo V. i Ferdinand I., stvoriti od Austrije svjetsku silu. Umro je 12. siječnja 1519. srhvan, pretpostavlja se, rakom crijeva. Prema vlastitoj želji pokopan je u Bečkom Novom Mjestu, pored tijela svoje prve žene, Marije Burgundske.

Dragojlo Kušlan, hrvatski političar – 1817.

Dana 12. siječnja 1817. rođen je Dragojlo Kušlan, hrvatski odvjetnik, političar i ilirac koji se zajedno s Ivanom Mažuranićem zalagao za osnivanje napredne narodne stranke.

Bio je pristaša federalizacije Habsburške monarhije i politike austroslavizma, a taj je stav radikalizirao nakon proglašenja oktroiranog Ustava u ožujku 1849. godine.

Uređivao je novine “Slavenski jug” i tjednik “Prijatelja puka”.

Jack London, američki književnik – 1876.

Dana 12. siječnja 1876. u San Franciscu je rođen američki književnik Jack London, punog imena John Griffith London. London je najpoznatiji kao autor “Zova divljine”, “Bijelog očnjaka” i “Morskog vuka”.

Pjesnik je prirode, bunta, slavi snažne i poduzetne ličnosti. Za života je mnogo putovao i radio razne poslove. Maštao je o revoluciji i čitao Darwina, Marxa i Nietzschea. Tražio je junake koji se ne mire s okolnostima u kojima žive, već svladavaju prepreke borbom i snagom volje. Pisao je romane, pripovijetke i novele.

Za 40 godina života objavio je gotovo 50 knjiga: 20 zbirki pripovjedaka, 20 romana, zbirke eseja i drame, koje se mogu podijeliti na djela koja se bave društvenim problemima, prirodom i ona nesvrstana. London je umro 22. studenog 1916. godine.

Ferenc Molnár, mađarski pisac – 1878.

Dana 12. siječnja 1878. rođen je mađarski pisac Ferenc Molnár, jedan od najvećih mađarskih dramatičara i pisaca XX. stoljeća. Emigrirao je u SAD u bijegu od nacista koji su ubijali Židove u Mađarskoj za vrijeme II. svjetskog rata.

Kao romanopisac, zapamćen je po djelu Junaci Pavlove Ulice, koji govori o rivalstvu dvije skupine dječaka u Budimpešti.To je jedan od najljepših dječjih romana o prijateljstvu, hrabrosti i živonoj okrutnosti.

Roman je u piščevoj rodnoj zemlji jako cijenjen. U anketi jednog časopisa u Mađarskoj završio je na drugom mjestu među najboljim romanima u 2005. Nekoliko puta je ekraniziran. Molnárove najistaknutije drame su Liliom, Čuvar i Labud.

S Eiffelova tornja odaslana je prva radijska poruka na veću udaljenost. – 1908.

Od početka 20. stoljeća, toranj je korišten za radijska odašiljanja. Do 1950-ih, za povremene prijenose modificiran je setom antenskih žica koje su išle od vrha do Avenue de Suffren (Avenije Suffren) i Champ de Mars (Marsovih polja).

One su bile spojene s odašiljačima dugih valova u malim bunkerima. 1909. godine stalni podzemni radijski centar je sagrađen blizu južnog stupa i postoji do danas.

Od 1957. toranj se koristi za odašiljanja FM radija i televizije.

 

Robert Frangeš-Mihanović, hrvatski kipar – 1940.

Dana 12. siječnja 1940. u Zagrebu je umro Robert Frangeš-Mihanović, hrvatski kipar koji je u svome razvoju prešao faze od akademizma, simbolizma do modernizma, tj. najranijih primjera impresionizma, pa sve do slobodne realističke modelacije lika, a poznato je njegovo djelo spomenik Kralj Tomislav u Zagrebu.

 

Izašao prvi album Led Zeppelina – 1969.

Dana 12. siječnja 1969. izašao je prvi album engleske skupine Led Zeppelin pod naslovom Led Zeppelin, s jedinstvenim sklopom zvukova bluesa i rocka.

Album je izašao nakon turneje grupe po Americi, gdje su nastupali kao predgrupa grupi Vanila Fudge.

Dva mjeseca nakon izlaska album je postao jedan od deset najprodavanijih u Americi.

Agatha Christie, engleska književnica – 1976.

Dana 12. siječnja 1976. umrla je Agatha Christie, britanska spisateljica kriminalističkih romana, nazivana i ‘kraljica krimića’.

Njezino ime nosi Nagrada za kriminalistički roman – Agatha. Agatha je pisala i ljubavne romane pod pseudonimom Mary Westmacott. Najpoznatiji je autor kriminalističkih romana u svijetu i najprodavaniji autor uz Shakespearea.

Agatha Christie napisala je preko osamdeset romana i drama, uglavnom detektivskih. U mnogima od njih pojavljuju se njeni najpoznatiji likovi, Hercule Poirot i Miss Marple. Većina njezinih knjiga i kratkih priča adaptirana je u filmove, neke i više puta (Ubojstvo u Orijent Expressu, Smrt na Nilu, U 4.50 s Paddingtona). Njena predstava Mišolovka (The Mousetrap) drži rekord najdužeg prikazivanja u Londonu.

Potres na Haitiju – 2010.

Na zapadnome dijelu otoka Hispaniola u Karipskome moru 12. siječnja 2010. godine u 16:53:09 sati po lokalnom vremenu dogodio se potres momentne magnitude 7,0.

Potres je pogodio državu Haiti, a osjetio se i u Dominikanskoj Republici te na Kubi. Nakon njega, zabilježen je niz od četrnaest potresa magnitude od 5,0 do 5,9. S 222,517 žrtava, to je jedan od najsmrtonosnijih potresa zabilježenih u ljudskoj povijesti.

Međunarodni Crveni križ procjenjuje da je čak tri milijuna ljudi bilo pogođeno potresom. Većina glavnoga grada Port-au-Princea značajno je oštećena ili uništena u potresu, uključujući i Predsjedničku palaču, zgradu Narodne skupštine, katedralu i glavni zatvor.

Sve bolnice su uništene ili teško oštećene, tako da su napuštene. Ujedinjeni narodi izvijestili su da je sjedište stabilizacijske Misije Ujedinjenih naroda u Haitiju (MINUSTAH) koji se nalazi u glavnom gradu uništeno i da je velik broj osoblja UN-a poginuo i/ili nestao.

….