Hrvatskom saboru predstavljen rebalans proračuna. Marić: Efekt covida bio je jednokratan
Patrik Macek/PIXSELL Ministar financija Zdravko Marić predstavio je danas Hrvatskom saboru rebalans ovogodišnjeg državnog proračuna.
Rebalansom se ukupni prihodi proračuna povećavaju za 3,3 milijarde kuna, na 153,6 milijardi kuna, a rashodi za 6 milijardi na 173,3 milijardi kuna. Očekuje se da će državni proračun bilježiti manjak od 19,7 milijardi kuna ili 4,7 posto BDP-a, dok će manjak opće države biti 18,9 milijardi kuna ili 4,5 posto BDP-a. Ministar je ponovio da su revidirane procjene rasta BDP-a za ovu godinu s prvotno planiranih 5,2 posto na oko devet posto.
– Kad gledamo sve sastavnice BDP-a, izuzev investicija i to u segmentu privatnih, na svim kategorijama imamo značajno povećanje, naglasio je ministar i istaknuo da će, što se tiče investicija, u godinama koje slijede, one biti glavni pokretači ukupnog gospodarskog rasta.
Marić je iznio i procjenu kretanja cijena, odnosno inflacije. Bez obzira na zadnjih par mjeseci i ubrzanu, vidljivu inflaciju, procjena za ovu godinu je 2,4 posto za prosječnu godišnju inflaciju, naveo je. Naglasio je i kako se planira smanjenje javnog duga u BDP-u na 83, 1 posto.
Podsjetio je kako je četiri godine za redom javni dug smanjivan “kumulativno gotovo 12 postotnih bodova BDP-a”. Pandemija i dijelom potres, jednokratno su udio javnog duga u BDP-u podignuli na 87,3 posto i jednokratno izbrisali sav efekt te četiri godine, kazao je Marić i naglasio kako bi, da se u te četiri godine nije činilo što se činilo, naš javni dug prešao sto posto BDP-a.
– Tih 4,2 postotna boda, prema procjenama koje smo gledali drugih zemalja će nas svrstati među top 3, istaknuo je ministar financija.
Taj rezultat, dodao je, treba apostrofirati ne samo brojčanom dijelu, nego i u činjenici da smo činili i činimo sve, a po stopi rasta i smanjenju udjela javnog duga u BDP-u može se već sada zaključiti, da je efekt covida, bez obzira koliko jak, bio jednokratan.
