Hrvatska pošta u optjecaj pušta prigodnu seriju poštanskih maraka „Znameniti Hrvati“
Hrvatska pošta pustit će u optjecaj 16. travnja prigodnu seriju poštanskih maraka „Znameniti Hrvati“. Na markama posvećenim Hrvatima koji su ostavili trag u svojem području djelovanja ove godine svoje su mjesto dobili Anđela Horvat, Jure Kaštelan i Vatroslav Lisinski.
Ova serija, osim što odaje počast svim našim velikanima, uči nas o važnim ličnostima i svim njihovim uspjesima. Autorica prigodnih poštanskih maraka je Sabina Rešić, dizajnerica iz Zagreba, a tiskane su u nakladi od 100 000 primjeraka po motivu. Nominalna vrijednost svake marke iz izdanja je 3,10 kuna, a tiskane su u arcima od 20 maraka.
Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC).
Anđela Horvat (Krašić, 1911. – Zagreb, 1985.) bila je povjesničarka umjetnosti i konzervatorica. Uz kreativni rad na konzervaciji spomenika, Anđela Horvat istaknuta je znanstvenica čiji je istraživački interes obuhvatio iznimno širok dijapazon tema. Njezin je rad bio koncentriran na kontinentalnu Hrvatsku. Riječ je o velikom broju popisanih, obrađenih i fotografiranih predmeta, koji su ostali zabilježeni u njezinim znamenitim putnim bilježnicama (Vade mecum). Uz ovakav topografski doprinos, Anđela Horvat interpretirala je mnoge važne cjeline, poput srednjovjekovnih burgova, barokne sakralne arhitekture, gotičke skulpture. Njezino djelo sabrano u više stotina znanstvenih članaka, poglavlja, zbornika i knjiga bilo je i ostalo polazište gotovo svakog znanstvenog rada povezanog s istraživanjem umjetnosti u kontinentalnoj Hrvatskoj.
Jure Kaštelan (Zakučac, 1919. – Zagreb, 1990.) bio je ponajprije iznimno značajan pjesnik premda se vrlo uspješno ogledao u svim književnim žanrovima. Njegove zbirke stihova obilježile su nekoliko ključnih razdoblja hrvatske književnosti. U književnost je ušao 1940. godine pjesničkom knjigom Crveni konj koja je svojom emotivnom žestinom, svojevrsnom sintezom folklorne prvotnosti i nadrealističke smjelosti, izazvala znatnu pozornost i tradicionalističke otpore. Kao urednik i sveučilišni profesor, kao tumač i zagovornik vrijednosti, Kaštelan je također obilno zadužio hrvatsku kulturu važnim radovima.
Vatroslav Lisinski (Zagreb, 1819. – Zagreb, 1854.) počeo je tek s 14 ili 15 godina učiti svirati na glasoviru. Ljubav prema glazbi, potreba da glazbom izrazi svoju intimu te prijateljsko okruženje mladih kolega i prijatelja slobodoumnih i domoljubnih razmišljanja Ivana Trnskog, Adolfa Felbingera, a poslije i Alberta Ognjana Štrige dovodi ga do 1841. prvog skladateljskog pokušaja, budnice pod naslovom Iz Zagorja od prastara na stihove Pavla Stoosa. Iako dijelom političke naravi, uspjeh ga ohrabruje te će iduće godine donijeti niz nadahnutih pjesama. Taj će zanos napokon iznjedriti Ljubav i zlobu, prvo operno djelo Lisinskog, smatrano i prvim u hrvatskoj glazbenoj povijesti. Godine 1851. nastaje herojska opera Porin na libreto Dimitrija Demetera, mnogo zrelija i sadržajnija od prvog opernog uratka. Nastaje, međutim, i niz popijevaka: Miruj, miruj srce moje, Prosjak, Prelja i mnoge druge. Posljednje djelo Lisinskog, ofertorij Cum invocarem, nastao u godini autorove smrti, odražava njegovo teško psihičko stanje koje ga navelo na svršetak života.
