Hrvati većinom žele neradnu nedjelju i po cijenu niže plaće

Sudionici okruglog stola o slobodnoj nedjelji, održanog na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, složili su se da je neradna nedjelja civilizacijsko pitanje koje treba regulirati zakonom i ustvrdili da to neće utjecati na pad prometa trgovina, a neki su se zauzeli za dodatno ograničenje broja dozvoljenih 16 radnih nedjelja godišnje, kako se predlaže u zakonskim izmjenama.

Ministar Ćorić tako je poručio da će Vlada stvoriti novi zakonski okvir kojim će regulirati rad nedjeljom i učiniti je dominantno danom za čovjeka, obitelj i prijatelje, uz dijalog sa Crkvom, sveučilišnom zajednicom, sindikatima i poslodavcima. Pritom je iznio i rezultate ankete po kojima se više od polovice ispitanika slaže da je rad nedjeljom disfunkcionalna društvena pojava, dok čak dvije trećine izabire posao s neradnom nedjeljom i po cijenu nešto niže plaće.

– To nam govori da smo još uvijek društvo koje cijeni humane vrijednosti, brigu za čovjeka i njegovu obitelj, a Vladi je dalo mandat da očuva dostojanstvo čovjeka i socijalnu pravdu, zaključio je Ćorić.

Pozitivnim iskorakom to smatra i saborska zastupnica Marijana Petir, iako bi bila sretnija da su se zadržali na prvom prijedlogu o 12 radnih nedjelja. Dobrim je istaknula minimalne iznimke kojima se poljoprivrednicima omogućava prodaja na tržnici i sajmovima nedjeljom, no za prijedloge usmjerene na snažniju liberalizaciju radnog vremena smatra da bi nas mogli odvesti u krivom smjeru.

Odbacila je tvrdnje pojedinih trgovačkih lanaca da im je promet nedjeljom najveći i da će zabilježiti gubitke, navodeći da je po podacima Porezne uprave najveći promet u trgovini na malo petkom, a u trgovačkim lancima subotom. Brojna znanstvena istraživanja potvrdila su, kaže Petir, da rad nedjeljom negativno utječe na zdravlje radnika, uzrokuje emocionalnu iscrpljenost i stalan stres.

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever je za zabranu rada trgovina nedjeljom u cjelini, osim za male obiteljske trgovine, dok za turizam smatra važnijim da su im na raspolaganju restorani, dok predsjednik Nadzornog odbora KTC-a Ivica Katavić smatra da ni obiteljske trgovine ne trebaju raditi nedjeljom, čak ni u turizmu.

Osnivač Hrvatskog saveza za nedjelju fra Bože Vuleta smatra da nacrt zakona otkriva dobre namjere zakonodavca, ali je nezadovoljan sa 16 radnih nedjelja pa bi volio da netko podnese amandman kako bi se taj broj reducirao, dok je rektor Katoličkog sveučilišta Željko Tanjić istaknuo da je za Crkvu nedjelja središnji dan, ali je svjesna pluralnosti društva. Ocijenio da je koncept rada nedjeljom neizravno utjecao i na klimatske promjene jer je individualizam baziran na želji za posjedovanjem doveo u konačnici do iscrpljivanja resursa.