Grad Kutina i Agronomski fakultet dogovorili suradnju na uspostavi matičnjaka Škrleta

Grad Kutina i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu potpisali su ugovor o suradnji na projektu „Uspostava matičnog nasada klonova sorte Škrlet“, čime se osigurava nastavak razvoja i očuvanja ove autohtone vinske sorte ključne za Moslavinu. Ugovor su potpisali gradonačelnik Kutine Zlatko Babić i dekan Agronomskog fakulteta prof. dr. sc. Aleksandar Mešić, uz nazočnost predstavnika Udruge vinogradara i voćara Moslavine „Lujo Miklaužić“ Kutina te suradnika obje institucije.
Ovaj projekt nastavak je dugogodišnje suradnje Grada Kutine, Agronomskog fakulteta i Udruge vinogradara u valorizaciji i selekciji Škrleta. Prvi hrvatski klonovi neke autohtone vinske sorte – ŠK-29, ŠK-33 i ŠK-74 – registrirani su 2015. godine, a u praksi su se pokazali kao značajan napredak u odnosu na prethodno dostupni neselekcionirani sadni materijal. Međutim, dosadašnji matični nasad došao je do kraja svojeg životnog vijeka, što je zahtijevalo pokretanje uspostave novog, certificiranog matičnjaka koji će osigurati dugoročnu dostupnost kvalitetnog sadnog materijala.
Gradonačelnik Zlatko Babić istaknuo je kako ovaj projekt ima stratešku važnost za vinogradarstvo Moslavine te naglasio ulogu Grada u osiguravanju kontinuiteta i održivosti proizvodnje Škrleta.
– Očuvanje autohtonih sorti poput Škrleta ima strateški značaj za Kutinu i cijelu regiju. Ovim projektom stvaramo čvrste temelje za budućnost vinogradarstva u Moslavini, jačamo konkurentnost naših vinara i osiguravamo kvalitetan sadni materijal koji će generacije vinogradara koristiti u narednim desetljećima. Suradnja s Agronomskim fakultetom i našom Udrugom vinogradara ključna je za ostvarenje tog cilja.
Dekan Agronomskog fakulteta prof. dr. sc. Aleksandar Mešić naglasio je kako je Škrlet postao prepoznatljiv brend Moslavine, ali i hrvatskog vinogradarstva, čemu je pridonijela dugogodišnja suradnja lokalne zajednice i znanstvene zajednice.
– Vi ste u Moslavini i u Kutini stvorili jedan uistinu prepoznatljiv brend. Škrlet je danas poznat i izvan regije, a veseli nas što Agronomski fakultet može nastaviti suradnju na njegovu razvoju. Ova sinergija između znanstvene zajednice i lokalne samouprave primjer je kako se znanje može pretočiti u konkretne rezultate s dugoročnim gospodarskim potencijalom.
Voditelj projekta ispred Agronomskog fakulteta prof. dr. sc. Darko Preiner pojasnio je kako će se osigurati visoka kvaliteta sadnog materijala kroz sustavni uzgoj certificiranih klonova.
– Bez visokokvalitetnog selekcioniranog materijala proizvođači su osuđeni na nisku kvalitetu sadnica i ograničene tržišne mogućnosti. Ovaj projekt osigurava dugoročnu održivost uzgoja Škrleta i omogućava vinogradarima da nastave s razvojem ove sorte na najvišoj razini.
U okviru projekta, Agronomski fakultet osigurava visokokvalitetnu plemku registriranih klonova iz predosnovnog i osnovnog matičnog nasada koji se nalazi na znanstveno-nastavnom pokušalištu Jazbina u Zagrebu. Također, fakultet će, u suradnji s Udrugom vinogradara i voćara Moslavine „Lujo Miklaužić“ Kutina, pomoći u odabiru odgovarajuće lokacije za novi certificirani matičnjak te provesti potrebne aktivnosti za njegovu uspostavu. Prema predviđenoj dinamici, prve količine certificirane plemke očekuju se krajem 2027. godine.
Predsjednik Udruge vinogradara i voćara Moslavine „Lujo Miklaužić“, Krešimir Lenić, naglasio je kontinuitet rada na standardizaciji Škrleta i važnost ovog projekta u očuvanju sorte.
– Ovo je nastavak višedesetljetnog rada na standardizaciji Škrleta. Zahvaljujući dosadašnjim naporima, danas imamo tri klona koji omogućuju vinogradarima izbor i prilagodbu proizvodnje prema vlastitim ciljevima. Važno je da nastavimo raditi na održivosti ovog projekta kako bismo osigurali stabilnost proizvodnje u budućnosti.
Realizacijom ovog projekta Kutina dodatno učvršćuje svoj status središta razvoja i zaštite Škrleta, autohtone sorte koja predstavlja identitet Moslavine i ima značajan potencijal za pozicioniranje na domaćem i međunarodnom tržištu.