DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN: Ferdinand Magellan, Samuel Morse, Herbert Spencer, prvi računalni miš, Airbus A380, papa Ivan Pavao II. proglašen svetim, Svjetski dan grafičkog dizajna
Ferdinand Magellan, istraživač – 1521.
Fernão de Magalhães (engl. Ferdinand Magellan, španj. Fernando de Magallanes), portugalski pomorac (Sabrosa, oko 1480 – Lapu-Lapu, Mactan, 27. IV. 1521). Organizirao je putovanje oko svijeta pod španjolskom zastavom. Na put je krenuo s pet brodova (Trinidad, San Antonio, Concepción, Victoria, Santiago) iz Sanlúcara 1519. Plovio je duž obale Južne Amerike i kroz prolaz – koji je poslije po njemu nazvan Magellanov prolaz – prodro do Tihog oceana. Godine 1521. stigao je do otočja (vjerojatno Marijanski otoci) koje je nazvao Ladrones, a zatim do otoka Samar i Cebu u Filipinima. Poginuo je u borbi s domorodcima na otoku Mactan. S ekspedicije se vratio samo jedan brod (Victoria), pod vodstvom Juana Sebastiána del Cana (6. IX. 1522). Tim je putovanjem prvi put bila oplovljena Zemlja.
Samuel Morse, izumitelj -1791.
Samuel Finley Breese Morse (Charlestown, 27. travnja 1791. – New York, 2. travnja 1872.), američki slikar i izumitelj.
Samuel Morse
Konstruirao je 1835. praktično upotrebljiv električni telegrafski aparat. Na njegov prijedlog izgrađena je i puštena u promet 24. svibnja 1844. godine prva telegrafska linija Washington – Baltimore. Morseov telegraf, prilagođen poljskim uvjetima, ubrzo je kao Morseov kod primijenjena u vojne svrhe, što je i uvjetovalo razvitak vojne telegrafije.
Morseov kod je sustav međunarodno usvojene simbolične abecede, kojim se u žičnoj i radijskoj telegrafiji označavaju slova, brojevi, znaci razgodka i ine službene kratice. Znaci brzojavnog (telegrafskog) koda sastavljeni su iz dva osnovna činitelja: znakovnog i rastavnog impulsa. U radijskoj telegrafiji najčešće se koriste Morseova abeceda, međunarodne abecede broj 1 i 2 i kodna abeceda. Kod Morsea je svako slovo sastavljeno iz znakovnih, obično strujnih impulsa – kraćih i dugih crtica, i rastavnih, pretežno bestrujnih impulsa, koji služe kao razmak između znakova, riječi i rečenica. Koristi se za prijem na sluh ili elektromagnet s pisačem, koji ove crtice ispisuje na vrpcu. Prva poruka napisana Morseovim kodom, poslana je 24. svibnja 1844., a u poruka je bila biblijski citat : ‘Što je Bog napisao’.
Herbert Spencer, sociolog – 1820.
SPENCER, Herbert
Spencer Herbert, britanski filozof i sociolog (Derby, 27. IV. 1820 – Brighton, 8. XII. 1903). Isprva radio kao željeznički inženjer da bi se 1853., dobivši nasljedstvo, posvetio isključivo znanstv. radu. Spencerovo je glavno djelo Sustav sintetičke filozofije (A System of Synthetic Philosophy, 1862–93) u kojem iznosi teoriju razvoja, koji se može pratiti kroz anorgansku, organsku i »nadorgansku« (društvenu) povijest. Sustav sintetičke filozofije sadrži: Prve principe (First Principles, 1862), Principe biologije (The Principles of Biology, 1864–67), Principe psihologije (The Principles of Psychology, 1870–80), Principe sociologije (The Principles of Sociology, 1876–82) i Principe etike (The Principles of Ethics, 1879–93). U Prvim principima Spencer je formulirao temeljni »zakon evolucije«, koji je pokušao primijeniti i na razvoj društva. Kao osnovne fenomene društvenog razvoja odredio je rast ili integraciju pri istodobnoj diferencijaciji struktura i funkcija. Iako je temeljnu terminologiju (sustav, struktura, funkcija) i koncept o međuovisnosti dijelova razradio na temelju analogije živoga organizma i društva, negirao je postojanje posebne analogije između društvenog i ljudskoga organizma. Razlikovao je jednostavna, složena i dvostruko složena društva te je vjerovao u razvojni napredak od jednostavnih do složenih društava. Prema Spenceru, predmet sociologije čini ukupnost »organskih sustava«, odnosno pojedinačnih područja društvenog života. Pritom razlikuje sustave obitelji, morala, politike, religije, inteligencije i gospodarstva. Kao metodu empirijske sociologije ističe indukciju, koju je temeljio na opsežnom etnografskom materijalu (koji je izdao zasebno kao Deskriptivnu sociologiju – Descriptive Sociology, 1874–81), a pri analizi kojega je ponajviše primjenjivao poredbenu metodu.
Pevi računalni miš – 1981.
Na današnji dan, 27. travnja 1981. godine osobno računalo dobilo je tada novi, prepoznatljivi dio opreme – miša, perferijski dio za lakši rad na kompjuteru.
Ideja ovog danas svakodnevnog dijela računalne opreme dolazi od izumitelja Douglasa Engelberta koji je osmislio čitav koncept inovativnog računalnog sućelja još 1963. godine, no to je bilo ispred tadašnjih tehnoloških mogućnosti. Američka kompanija Xerox je prva patentirala i primjenila miša u svom računalnom sustavu 1973. godine. Prije miša, računala su koristila tekstualna sučelja – svaka je naredba trebala biti unesena i to je trajalo dosta vremena. Ako ste željeli ukazati na nešto, morali ste upotrijebiti lasersku olovku na zaslonu.
Povijensi trenutak se dogodio kad je Steve Jobs prvi put vidio s mišema 1979. godine. On je u toj tehničkoj inovaciji vidio budućnost, dok su je Xeroxovi inžinjeri smatrali neperspektivnom.
Ipak, prvo računalo s mišem na tržište je izbacio Xerox, ali „to nije bilo to.”
Xerox miš imao je tri gumba, bio je kompliciran i koštao je 300 dolara po komadu i nije se glatko kretao, Apple ih je radio za 15 dolara i ubrzo zarađivao milijune. Miš je Apple-u omogućio stvaranje intuitivnijeg grafičkog korisničkog sučelja za računala, tako da su korisnici mogli kliknuti, ukazivati i kretati se po vizualnim elementima na zaslonu poput padajućih izbornika, kartica i ikona.
Apple je 1983. izdao računalo Lisa . Bilo je to prvo komercijalno računalo s grafičkim korisničkim sučeljem i mišem. Ostalo je povijest.
Uzletio Airbus A380 – 2005.
Airbus A380 je dvopalubni, širokotrupni, četveromotorni putnički zrakoplov, proizvod europske korporacije Airbus, podružnice zrakoplovne korporacije EADS. S kapacitetom od 525 do 853 putnika i maksimalnom masom od 590 tona, i najveći je putnički zrakoplov na svijetu. Prvi je puta poletio 27. travnja 2005. u Toulouseu u Francuskoj,[3] dok je prvi komercijalni let za kompaniju Singapore Airlines obavio 27. listopada 2007., na letu Singapur-Sydney. Za vrijeme razvoja bio je poznat kao Airbus A3XX, dok se danas često koristi i nadimak Superjumbo.
Airbus Industrie europski konzorcij za proizvodnju zrakoplova kratka i srednjega akcijskoga radijusa sa sjedištem u Toulouseu (Francuska); osnovana 1970. Članovi su: francuski Aérospatiale (97% u vlasništvu države) i njemački Deutsche Airbus GmbH (podružnica Messerschmitt-Bölkow-Blohm GmbH), svaki s 37,9% udjela; britanski British Aerospace PLC, s 20% udjela; španjolski Construcciones Aeronauticas SA (CASA; 72% u državnom vlasništvu Španjolske) s 4,2% udjela. Belairbus (Belgija) i Fokker (Nizozemska) pridruženi su članovi konzorcija. Prvi proizvod Airbusa bio je zrakoplov A300 (1974), a najuspješniji A320 (1987), s najviše narudžaba u povijesti. Od 1987. Airbus Industrie postaje konkurentom američkim proizvođačima Boeing Company i McDonnell Douglas Corporation i u proizvodnji širokotrupnih zrakoplova velikoga akcijskog radijusa. U 2019. sa 135 000 zaposlenih ostvario je 70,5 milijarda eura prihoda.
Papa Ivan Pavao II. proglašen svetim – 2014.
Sveti Ivan Pavao II. (lat. Sanctus Ioannes Paulus PP. II.), također zvan Ivan Pavao Veliki (Wadowice, 18. svibnja 1920. – Vatikan, 2. travnja 2005.), rođen kao Karol Józef Wojtyła, 264. nasljednik apostola Petra, papa od 16. listopada 1978. do smrti 2005. godine. Svetac je Katoličke Crkve.
Papa Ivan Pavao II.
Ivan Pavao II. jedan je od velikih državnika 20. stoljeća i duhovni aktivist planetarnoga utjecaja. Njegov dugogodišnji pontifikat karakteriziraju sljedeće značajke: jedan je od najmlađih papa novijega doba; njegov pontifikat je među najduljima; prvi papa ne-Talijan nakon više stoljeća; prvi papa nakon više stoljeća iz jednoga slavenskog naroda. Također, osobna toplina, neposrednost i prirodna karizma Ivana Pavla II. izuzetno su snažno djelovali preko suvremenih elektroničkih medija (poglavito TV), šireći njegovu poruku i u najzabitnijim dijelovima planeta Zemlje.
U 26 godina svoga pontifikata, posjetio je 130 država. Proputovao je 1,2 milijuna kilometara. Obišao je zemaljsku kuglu oko 30 puta. Posjetio je oko 850 gradova. Prvi je papa, koji je posjetio gradove Azije, Afrike i Južne Amerike.
Papa se tijekom cijelog pontifikata zalagao za mir. Zagovarao je pravo svakoga naroda, na svoju državu, samostalnost i suverenost. Osmislio je sintagmu “kultura života” na svom putovanju u SAD 1993. godine. Pri tome je izjavio: “Kultura života znači poštivanje prirode i zaštita Božjeg djela stvaranja. Na poseban način, znači poštivanje ljudskog života od prvog trenutka začeća do prirodne smrti.” Promicao je međureligijski dijalog i mir. Zalagao se za jedinstvo kršćana. Pokazao je otvorenost prema drugim vjerskim zajednicima.
Prvi je papa, koji je ušao u džamiju i sinagogu. Za vrijeme pontifikata napisao je te izgovorio oko 15.000 raznih govora i dokumenata, što je oko 18 milijuna riječi. Napisao je 14 enciklika, 11 apostolskih konstitucija, 41 apostolsko pismo, 15 apostolskih pobudnica, 19 motu proprija i više knjiga. Na deset je konzistorija imenovao novih 231 kardinala i zaredio 321 biskupa. Proglasio je novih 1338 blaženika i 482 novih svetaca.
Papa Benedikt XVI. proglasio je 2011. svoga prethodnika Ivana Pavla II. blaženim, te odredio 22. listopada kao njegov spomendan-blagdan jer je toga dana Ivan Pavao II. održao prvu sv. misu kao papa, a papa Franjo, samo tri godine kasnije 2014. proglasio ga je svetim.
Papa Ivana Pavao II. prvi je puta posjetio Hrvatsku 10. i 11. rujna 1994. godine. Na zagrebačkom aerodromu Pleso tada su ga dočekali predsjednik Franjo Tuđman i zagrebački kardinal Franjo Kuharić.
Došavši u zagrebačku katedralu, papa je vjernike pozdravio riječima “Hvaljen Isus i Marija”. Posjetio je i grob kardinala Alojzija Stepinca. 11. rujna je pred oko milijun vjernika na zagrebačkom Hipodromu predvodio svetu misu povodom proslave 900. obljetnice Zagrebačke nadbiskupije.
Svjetski dan grafičkog dizajna
Međunarodno udruženje grafičkih dizajnera ICOGRADA proglasila je 27. travnja Svjetskim danom grafičkog dizajna. “Dizajn je globalna, a ne lokalna disciplina, simbioza kulture i industrije, čiju snagu komunikacije razvijene zemlje koriste za svoju najjaču promociju. Obuhvaćajući dizajn u inovacijske procese proizvodnje, hrvatska privreda ima mogućnost osigurati mnogo održivije, inteligentnije i funkcionalnije proizvode koji odgovaraju stvarnim životnim potrebama, stalno se susrećući s neprestano novim očekivanjima krajnjih korisnika. Dopustite si nov način gledanja na stvari.”
