Deložacije se neće provoditi od 1. studenog do 1. travnja
Digitalizacija i smanjenje troškova, kao i poboljšanje statusa dužnika te vjerovnika, osnovne su značajke izmjena Ovršnog zakona, koje je Vlada sa sjednice u četvrtak uputila u saborsku proceduru.
Novina je u izmjenama zakona uvođenje elektroničke komunikacije između sudionika. Predlaže se da se ovršni postupak na temelju vjerodostojne isprave pokreće podnošenjem elektroničkog prijedloga putem informacijskog sustava javnom bilježniku, koji prijedloge dodjeljuje javnim bilježnicima ravnomjerno prema abecednom redu. Ujedno se propisuje da javni bilježnici provode postupovne radnje u ovršnom postupku kao povjerenici suda.
Troškovi postupka smanjuju se jer više neće biti troška izdavanja potvrde o pravomoćnosti i ovršnosti. Ona se više ne bi izdavala na zahtjev ovrhovoditelja, već ju javni bilježnik izdaje ako u roku 15 dana od isteka roka za prigovor ne zaprimi prigovor ovršenika.
Uvodi se i institut prethodne obavijesti, koju će dužniku upućivati javni bilježnici, te će dužnik moći ispuniti svoje obveze u roku 15 dana. Deložacije se neće provoditi od 1. studenog do 1. travnja, a povećava se i iznos glavnice za koju se ovrha nad nekretninom ne može pokrenuti s 20.000 kuna na 40.000 kuna. Krug primanja izuzetih od ovrhe proširuje se i na božićnice, uskrsnice, regres i ostale novčane prigodne nagrade, kao i na naknadu za topli obrok.
