Cijepljenje prati sve povoljnija epidemiološka situacija

U Hrvatskoj je procijepljeno 65 tisuća ljudi

Davorin Višnjić/PIXSELL

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak osvrnuo se tijekom današnje konferencije za medije Nacionalnog stožera civilne zaštite na aktualnu epidemiološku situaciju usporedivši pritom podatke proteklih tjedana.

Slijedom rečenog, dok danas brojimo 643 novozaraženih, prije tjedan dana bilo ih je 715, a prije dva tjedna 1 098. U prethodnom tjednu imali smo sveukupno 3 819 novozaraženih, a u ovome 3 015, što je smanjenje od 21,1 posto. Prosječna incidencija u RH je 245,2 – najvišu ima Sisačko-moslavačka, a najnižu Istarska županija. Također, na ljestvici zemalja EU, Hrvatska je po incidenciji na sedmom mjestu, a nižu imaju Rumunjska, Mađarska, Belgija, Bugarska, Grčka i Finska.

Ukupna stopa smrtnosti je 1 147, što nas stavlja na 20. mjesto među zemljama EU, dok smo prema udjelu pozitivnih testova na ukupno testiranima na 19. mjestu s 12,3 posto.

– Do sada smo cijepili 64 951 osobu, od toga 30 271 u zdravstvenom sustavu, 28 665 u socijalnom sustavu, a ostalo su žurne službe i civili Sisačko-moslavačke županije. U Sisačko-moslavačkoj županiji do sada smo cijepili 5 863 osobe, zaključio je Capak.

Virus će tražiti nove načine za širenje

Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti “dr. Fran Mihaljević” predstavila je nova saznanja vezana uz kretanje koronavirusa, kako u Europi tako i u svijetu. Znanstveni je svijet, navodi Markotić, zabrinut s pojavama mutiranih varijanti virusa, prije svega jer se brže šire, a u međuvremenu je u Brazilu utvrđen i novi soj.

– Doima se da je riječ o dodatnim promjenama u odnosu na soj Ujedinjenog Kraljevstva ili Južne Afrike te se čini kako bi virus mogao dijelom izbjeći odgovor antitijelima, kod onih koji su ih stvorili prirodnom infekcijom ili cijepljenjem, a to može djelovati i na serološka istraživanja, objasnila je Markotić.

Svi su se znanstvenici složili da je situaciju iznimno važno pratiti, pojačati kapacitete sekvenciranja i praćenja pojave već otkrivenih mutacija jer se, ističe Markotić, ovaj virus ne ponaša kao “njegova ostala braća koronavirusi”, nego je skloniji mutacijama.

– S obzirom na to da na virus vršimo veliki pritisak i pokušavamo ga spriječiti različitim mjerama, sigurno je da će i on tražiti nove načine za širenje, a dijelom su to promjene u njegovom genomu, odnosno mutacije, nadodala je Markotić i pozvala na oprez jer se još ne zna dovoljno koliko su se te mutirane varijante proširile te koliko utječu na promjenu u kliničkoj slici i smrtnosti.