Blagdan je Velike Gospe ili Uznesenja Blažene Djevice Marije

Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere da je Blažena Djevica Marija po završetku svoga zemaljskog života dušom i tijelom uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom. To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.

Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je 1. studenog 1950. papa Pio XII., a službenom proglašenju prethodila je duga tradicija slavljenja, stara kao i samo kršćanstvo.

Na blagdan Velike Gospe vjernici slave i hodočaste u mnogobrojna marijanska svetišta u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi. Majku Božju, Blaženu Djevicu Mariju katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta. U Starom zavjetu, na početku Biblije – kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i sagriješili – nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu. Novi zavjet, pak, u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi, otkriva veliki i strašni znak zmaja, a nasuprot njemu je znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote. Žena je trudna, ona je nositeljica života, donosi nadu u budućnost.

U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, čemu svjedoče brojne crkve, samostani, molitve i pjesme posvećene Gospi još od najranijih dana hrvatske povijesti. Pouzdavajući se u njezin nebeski zagovor, častili su je iz zahvalnosti kao “kraljicu Hrvata”, a zazivali su je i “fidelissima advocata Croatiae” (najvjernija odvjetnica Hrvata).

Pralik Gospe Velikoga hrvatskog krsnog zavjeta najstariji je lik Gospe u hrvatskoj umjetnosti. Potječe iz druge polovice 11. stoljeća, a pronađen je u crkvi sv. Marije u Biskupiji kod Knina. Nalazio se u crkvi sv. Marije, koja je jedno vrijeme bila stolna crkva kninskog biskupa. Gradnja crkve započela je u 9. stoljeću. Radove je dovršio hrvatski kralj Dmitar Zvonimir do 1078. Fra Lujo Marun pronašao je dio kamene trojne pregrade s Pralikom Gospe od Velikoga Zavjeta 1892. godine.

Mariji u čast posvećena su 1.162 vjerska objekta i osam katedrala u Hrvatskoj, među kojima su katedrale u Zagrebu, Splitu, Puli, Dubrovniku, Varaždinu, Poreču i na Krku, a Navještenju Blažene Djevice Marije posvećena je katedrala u Gospiću. Uz to, Uznesenju Djevice Marije posvećena je i konkatedrala u Senju i bivša katedrala na Rabu. Navještenju Djevice Marije posvećena je bivša katedrala u Pićanu te Svetoj Mariji posvećena je bivša katedrala na Osoru.

U Hrvatskoj su najpoznatija marijanska svetišta – Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, Svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, Svetište Gospe Sinjske u Sinju, Svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, Svetište Gospe od Zečeva u Ninu, Crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama i Svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.