Turski stol ponovno u fokusu istraživača nakon gotovo 60 godina

Ususret Međunarodnom danu arheologije, koji se obilježava 19. listopada, gradonačelnik Kutine Zlatko Babić sa zamjenicom Ivanom Grdić, ravnateljicom Muzeja Moslavine Kutina Jasminom Uroda Kutlić i direktorom Komunalnih servisa Kutina Krešimirom Lenićem, obišao je arheološko nalazište Turski stol. Ovo kasnosrednjovjekovno gradište, smješteno samo 500 metara sjeverno od središta Kutine, u šumi Gradina, ponovno je u fokusu istraživača nakon gotovo 60 godina. Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske osiguralo je sredstva za financiranje arheoloških istraživanja u sklopu Programa zaštite i očuvanja kopnene arheološke baštine, a Grad Kutina podržava radove koji će donijeti nove spoznaje o ovom povijesno važnom lokalitetu.

Arheološko nalazište Gradina/Turski stol nalazi se iznad lijeve obale Kutinice, okružen bezimenim potokom i šumom. Vrijedan je primjer srednjovjekovne fortifikacijske arhitekture koja ima arheološku, povijesnu i ambijentalnu vrijednost te je odnedavno zaštićeno kulturno dobro RH (Z-7736) te se prema nalazima datira u 15. i prvu polovicu 16. stoljeća. Ovaj tip srednjovjekovnih utvrda spada u tzv. zemljano-drvene utvrde jer su uglavnom građene od tih materijala, mada su neki dijelovi mogli biti građeni i od cigle ili kamena što potvrđuju i nalazi na samom lokalitetu.

Arheološka istraživanja ovdje su bila rijetka i nepotpuna. Jedino ozbiljnije probno iskopavanje vodila je arheologinja Dragica Iveković 1966. godine, ali nažalost, sačuvana je vrlo oskudna dokumentacija o tadašnjim istraživanjima. Antonio Džaja, kustos Arheološkog odjela Muzeja Moslavine Kutina, naglasio je kako su i tada arheolozi ustanovili značajna oštećenja lokaliteta uzrokovanih amaterskim pokušajima „arheoloških istraživanja“ te „potragama za blagom“ i iskopavanjem i odnošenjem građevinskog materijala od strane lokalnog stanovništva što je uništilo mnoge dijelove nalazišta.

Tekuća istraživanja na lokalitetu dala su prve rezultate i unatoč poteškoćama s rekonstrukcijom stratigrafije zbog brojnih urušavanja i prekopavanja te nedavnih oštećenja uzrokovanih prošlogodišnjim vjetrolomom istraživači su jako zadovoljni dosadašnjim nalazima. Pronađeni su komadi kućnog lijepa, spaljene cigle i zemlje što potvrđuje navode ranijih istraživača da je gradište bar jednom stradalo u požaru. Od dosadašnjih nalaza arheolog Antonio Džaja bi istaknuo nalaze pećnjaka i drugih dijelova koji ukazuju na postojanje kaljeve peći, što ukazuje na viši životni standard srednjovjekovnih stanovnika ovog lokaliteta. Pećnjaci koji su pronađeni datiraju se, prema dosadašnjoj literaturi, u kraj 14. i početak 15. stoljeća, što pomiče dosadašnju pretpostavku da lokalitet potječe iz kasnijeg razdoblja, oko kraja 15. stoljeća.

Osim pećnjaka pronađeni su brojni ulomci keramičkih posuda i čaša, a neki nalazi će nakon obrade, po ljepoti i važnosti, svakako zauzeti mjesto i u stalnom muzejskom postavu. Među zanimljivijim nalazima je i brončani praporac, koji je slučajno otkriven ispod izvaljenog panja nakon prošlogodišnjeg vjetroloma. Svi ovi nalazi će dodatno pridonijeti boljem razumijevanju svakodnevnog života na ovom prostoru.

Arheolog Muzeja Moslavine Kutina Antonio Džaja istaknuo je kako su nova istraživanja otkrila slojeve koji ukazuju na mogućnost postojanja više faza izgradnje gradišta. Pretpostavlja da, s obzirom na to da na prostoru grada nigdje nisu nađeni srednjovjekovni ostaci, ovo gradište bi moglo predstavljati srednjovjekovnu Kutinu koja se spominje od 13. stoljeća u vlasništvu obitelji Roh de Deche. Iako do sada nisu pronađeni prapovijesni nalazi, istraživanja sličnih nalazišta sugeriraju mogućnost otkrića i prapovijesnih slojeva naseljenosti, čime bi se povijest naseljenosti ovog položaja mogla protegnuti na tisuće godina unatrag. Tome u prilog ide i slučajni nalaz rimskog srebrenjaka Septimija Severa s kraja 2. stoljeća u blizini lokaliteta koji ukazuje na postojanje antičkih komunikacijskih puteva, koji su prolazili ovim područjem Moslavačke gore.

Gradonačelnik Zlatko Babić izrazio je zadovoljstvo napretkom radova i istaknuo važnost istraživanja za Grad Kutinu:

– Turski stol je izuzetno važno povijesno nalazište koje ne samo da čuva bogatu prošlost našeg kraja, nego i obogaćuje kulturnu baštinu Republike Hrvatske. Grad Kutina s ponosom podupire ova istraživanja jer vjerujemo da će donijeti nova saznanja i pridonijeti razvoju kulturnog turizma u našoj regiji. Svaki novi nalaz daje nam priliku da bolje razumijemo povijest ovog područja i da ga sačuvamo za buduće generacije.

Istraživanja na Turskom stolu nastavit će se u narednim godinama, a lokalitet će postati nezaobilazna destinacija za ljubitelje povijesti i arheologije. Osim što će obogatiti kulturni turizam u Kutini, Turski stol bit će važno mjesto za daljnje arheološke spoznaje o životu ljudi u prošlosti na ovom prostoru.