Više od 80 posto osoba u kontejnerskim naseljima trpi psihičke posljedice potresa
Marko Lukunić/PIXSELL Više od 80 posto anketiranih u kontejnerskim naseljima i nakon dvije godine trpi psihičke posljedice potresa – najčešće i danas osjećaju strah i muči ih nesanica, izvijestila je Koordinacija humanitaraca za Sisačko-moslavačku županiju.
Čak 70 posto pripadnika ranjivih skupina ima problem s kupovinom potrebnih lijekova zbog niskih primanja, a više od 50 posto ispitanika izjasnilo se kako im je potrebna financijska pomoć. Obroci nisu adekvatni, u nekim naseljima loše funkcioniraju servisne usluge pa ljudi, primjerice, nemaju gdje i kako oprati odjeću. Kontejneri su zimi izrazito hladni, uz neizbježni kondenzat na “zidovima” te stalni šum klime za grijanje.
Više od 70 posto ljudi smatra da im informacije nisu dostupne na pravi način, a posebno je naglašen problem slijepih osoba u SMŽ koje nijednu relevantnu informaciju u vezi obnove, pravne i humanitarne pomoći nemaju dostupne na Brailleovom pismu.
Više od 50 posto ispitanika ranjivih skupina nema povjerenje u institucije koje pružaju zaštitu osobama u riziku od nasilja. Čak 40 posto pripadnika ranjivih skupina ima problem s dostupnošću javnog prijevoza, a time i sadržajima koji su im potrebni: zdravstvo, socijalna skrb, trgovine. Oko 20 posto pogođenog stanovništva i dalje ovisi o “pitkoj” vodi iz bunara čija kvaliteta i dalje varira.
Efikasna koordinacija i centralna točka upravljanja
Stoga je 35 potpisnica priopćenja poručilo vlasti kako je krajnji čas da se preuzme puna politička odgovornost za zastoje u obnovi. Potrebno je značajno, i odmah, pojačati učinkovitost javnih službi u obnovi i oporavku zajednica u njihovom punom spektru – od gradnje i stanovanja, zdravstvene i socijalne skrbi, preko obrazovanja i prilika za zapošljavanje, do besplatne pravne pomoći i podrške poljoprivrednicima.
Bit će to, poručuju, neizvedivo bez efikasne koordinacije i centralne točke upravljanja. Učinkovita provedba zahtijeva više ljudi u lokalnim službama, puno više izvođača radova uz kvalitetan nadzor, jačanje lokalnih organizacija civilnog društva kroz primjerenije programe financiranja, više terenskih vozila i mobilnih timova, stvarnu suradnju javnoga s neprofitnim i poslovnim sektorom te daleko manje birokracije, navodi Koordinacija humanitaraca.
