NA DANAŠNJI DAN: Mehmed II., Ferdinand III., Josif Staljin, Marlon Brando, prvo prijenosno računalo, Graham Greene, Zrakoplovna nesreća pokraj Dubrovnika, Međunarodni dan osvješćivanja o opasnosti od mina

Sultan Mehmed II. započeo opsadu Carigrada – 1453.

Dana 3. travnja 1453. godine Sultan Mehmed II. započeo je opsadu Carigrada. S oko 100.000 turskih vojnika i plaćenika Mehmed je nakon pustošenja okolice opkolio drevni grad s kopna, a nakon poraza bizantske mornarice i s mora. Caru Konstantinu XI. ponudio je emirat ukoliko se preda što je ovaj odbio poručivši da će se boriti do smrti koja je uz obranu od oko 5.000 konjanika i 15.000 vojnika i zastarjele bojne sprave bila samo stvar vremena. Nakon probijanja legendarnih zidina Turci su navalili u grad, a Konstantin je sa 120 konjanika i 200 pješaka u zadnjem jurišu na neprijatelja junački poginuo pred Zlatnim vratima grada 29. svibnja 1453. nakon čega je uslijedio stravičan trodnevni masakr preostalih branitelja i stanovnika. Pad Carigrada i Bizantskog carstva označio je prekretnicu u povijesti te se često smatra krajem srednjeg vijeka koji je zbog egzila brojnih učenih ljudi iz Bizanta u zapadnu Europu kasnije potaknuo razvoj humanizma i renesanse.

Ferdinand III., ugarsko-hrvatski i češki kralj – 1857.

Dana 2. travnja 1657. umro je Ferdinand III., njemačko-rimski car, ugarsko-hrvatski i češki kralj.

Ferdinand III. je okrunjen za cara poslije očeve smrti,15. veljače 1637. godine. U doba njegove vladavine Westfalskim mirom 1648. okončan je Tridesetogodišnji rat. Iznenadnom smrću njegova najstarijeg sina Ferdinanda IV. Ferdinandov nasljednik je postao njegov mlađi sin Leopold nakon što je Ferdinand III. umro.

Josif Staljin nasljedio Vladimira Lenjina na čelu SSSR-a. – 1922.

Nakon Lenjinove smrti Staljin je sa Zinovjevim i Kamenevim vodio zemlju. S tim privremenim saveznicima Staljin je napao Trockog, kandidata s najviše šansi da naslijedi Lenjina. Kada je uklonio Trockoga, Staljin je promijenio smjer udružujući se s Nikolajem Buharinom i Aleksejem Rikovim protiv Zinovjeva i Kameneva. Do svoga pedesetog rođendana 1929. godine Staljin je učvrstio svoj položaj na mjestu Lenjinova nasljednika.

U doba njegove vladavine Sovjetski Savez se je razvio iz nazadne poljoprivredne zemlje u svjetsku silu. Unatoč napredovanju Sovjetskog Saveza, on je bio odgovoran za smrt oko 8,7 do 9 milijuna ljudi od čega je oko 6 milijuna namjerno ubijeno. Napravio je mnoge čistke u Crvenoj armiji i time joj smanjio borbenu moć.

Kao ključni partner Nacionalsocijalističke Njemačke kroz Pakt Hitler-Staljin, a kasnije kao partner zapadnih saveznika imao je odlučujući utjecaj na početak i tijek Drugog svjetskog rata te poslijeratno oblikovanje Europe. Tijekom njegove vladavine, ubijeno je 1.5 do 1.7 milijuna ljudi u gulazima i tijekom političkih progona diktatorske vlasti te od posljedica i zabluda ekonomske politike. Glavni je krivac za Holodomor, u kojem je isplaniranim genocidom, ubio od tri do pet milijuna Ukrajinaca.

Marlon Brando, glumac – 1924.

Marlon Brando (Omaha, 3. travnja 1924. – Los Angeles, 1. srpnja 2004.), američki glumac, dvostruki dobitnik Oscara i jedan od najutjecajnijih glumaca dvadesetog stoljeća.

Brando je najpoznatiji po svojim ulogama u filmovima Tramvaj zvan čežnja i Na dokovima New Yorka koje je režirao Elia Kazan početkom pedesetih, te svojim izvedbama u Kumu kao Vito Corleone i Apokalipsi danas, kao pukovnik Walter E. Kurtz.

Brando je bio i aktivist za građanska prava i član Indijanskog pokreta.

Američki filmski institut proglasio ga je četvrtom najvećom muškom filmskom zvijezdom svih vremena.

IBM predstavio PC Convertible, prvo prijenosno računalo – 1986.

IBM je 3. travnja 1986. godine predstavio PC Convertible, prvo prijenosno računalo u svijetu. Kao i moderan laptop Convertible, koji je naslijedio IBM Portable, je imao strujno i baterijsko napajanje, pogonio ga je procesor Intel 80c88 CPU (CMOS verzija procesora Intel 8088), imao je 256 kB RAM-a (proširivih do 512), dual 720 kB 3.5″ floppy drive i monokromatski CGA-compatible LCD ekran. Težio je 5,8 kilograma, a prodavao se po 2.000 dolara.

Graham Greene, književnik – 1904.

Graham Greene (Berkhamsted, 2. listopada 1904. – Vevey, 3. travnja 1991.), engleski romanopisac i pripovjedač. Temperamentan kolerik, sklon avanturama, koketiranju s opasnošću i rubnim situacijama ljudskoga postojanja, Graham Greene je protagonist i kroničar egzistencijalnih, etičkih i spiritualnih kriza modernoga zapadnjaka.

Prije 2. svjetskog rata ostvario je remek djela hibridnoga žanra: ˝Brightonska stijena˝/˝Ubojica i slatkiš˝ (1938.) o svijetu gangsterskih obračuna, ˝Moć i slava˝ (1940.) o duhovnoj drami svećenika alkoholičara u atmosferi vjerskih progona u kaotičnom i totalitarnim tendencijama opsjednutom Meksiku.

Njegov najbolji kasniji roman ˝Ljudski faktor˝ (1978.) tematizira problem izdaje i vjernosti kroz lik glavnog junaka, prisiljenog na dvostruku špijunažu kako bi mu sovjetski obavještajci pomogli izbaviti voljenu ženu iz mučilišta južnoafričke policije. Posmrtno mu je objavljena i autobiografska proza ˝Moj svijet – dnevnik jednog sna˝, svojevrsni onirički dnevnik u kojem je taj autor, simbol autodestruktivnoga i raskoljenoga sebstva, objelodanio djetinje naivni i nevini svijet svojih snova.

Zrakoplovna nesreća pokraj Dubrovnika – 1996.

Dana 3. travnja 1996. srušio se pokraj Dubrovnika avion Ratnog zrakoplovstva SAD-a CT-43 (modificirani Boeing 737-200) na službenoj trgovačkoj misiji po Hrvatskoj.

U avionu su bili američki ministar trgovine Ron Brown i još 34 članova izaslanstva, uključujući glavnog urednika New York Times ureda u Frankfurtu, Nathaniela C. Nasha. U nesreći je poginulo i dvoje hrvatskih državljana.

Tijekom instrumentalnog prilaza na Zračnu luku Dubrovnik avion je udario u brdo Sveti Ivan pri čemu su poginuli svi putnici. Narednica ratnog zrakoplovstva Shelly Kelly preživjela je pad aviona, ali je umrla od ozljeda sat kasnije.

Mjesto pada, na visini oko 700 m, bilo je 2,6 km sjeveroistočno od mjesta na kojem se avion trebao nalaziti u fazi prilaza. Kao glavni uzrok pada aviona navodi se greška posade u nepravilnoj pripremi postupka instrumentalnog prilaza. Zaključeno je i kako vremenski uvjeti nisu značajnije utjecali na nesreću.

Avion je pripadao 86. Airlift Wing odjeljenju baziranom u Zrakoplovnoj bazi Ramstein u Njemačkoj. Za razliku od civilne inačice 737, vojni CT-43 nema niti snimač podataka o letu niti snimač razgovora u pilotskoj kabini.

Područje mjesta nesreće obilježeno je 10 m visokim križem od nehrđajućeg čelika, a planinari do tog mjesta mogu doći po stazi koja je imenovanoj po poginulom ministru Ronaldu Brownu.

Međunarodni dan osvješćivanja o opasnosti od mina

U cijelom svijetu pa tako i u Hrvatskoj obilježava se Međunarodni dan osvješćivanja o opasnosti od mina i pomoći u protuminskom djelovanju – 4. travnja. Danas nitko ne zna točan broj, no posljednje procjene ukazuju na približno 100 milijuna različitih vrsta mina i više milijuna neeksplodiranih ubojnih sredstava postavljenih u približno 80 zemalja svijeta.

Republika Hrvatska se uslijed ratnih operacija tijekom Domovinskog rata suočila sa značajnim sigurnosnim problemom, zagađenošću dijela kopnenog područja minskoeksplozivnim sredstvima i neeksplodiranim ubojnim sredstvima (MES i NUS).

Dalekosežne posljedice sigurnosne ugroženosti stanovništva, kao i nemogućnost korištenja minski sumnjivog zemljišta snažno utječu već dugi niz godina na razvoj onih područja koja su bila zahvaćena ratnim događanjima, a time i na razvoj društva u cjelini.

Kako bi Republika Hrvatska sustavno, temeljito, kvalitetno i učinkovito pristupila rješavanju problema minske zagađenosti, 1996. godine donesen je Zakon o razminiranju, kao prvi propis koji normira ukupnost rješenja minskog problema, dok je od 21. listopada 2015. godine na snazi Zakon protuminskom djelovanju.

Sukladno navedenom Zakonu te izmjenama istog razminiranje je skup radnji i postupaka kojima pirotehničari ovlaštenih pravnih osoba i/ili obrtnika na radilištu pretražuju, pronalaze, obilježavaju, onesposobljavaju i uništavaju minsko-eksplozivna sredstva (MES), neeksplodirana ubojna sredstva (NUS) i njihove dijelove.

Za razminiranje perspektivnih vojnih lokacija i/ili građevina nadležno je Ministarstvo obrane, a razminiranje neperspektivnih vojnih lokacija i/ili građevina organizira Ministarstvo unutarnjih poslova sukladno odredbama Zakona o protuminskom djelovanju i propisa donesenih na temelju njega.

Vlada Republike Hrvatske donosi Plan protuminskog djelovanja za jednogodišnje razdoblje, koji između ostalog sadrži podatke o područjima i/ili građevinama za koje Ministarstvo unutarnjih poslova izrađuje idejne planove razminiranja i izvedbene planove tehničkog izvida za sljedeće jednogodišnje razdoblje.

Republika Hrvatska je u prosincu 1997. godine potpisala „Ottawsku konvenciju“ – Konvenciju o zabrani uporabe, proizvodnje, uvoza, izvoza i skladištenja protupješačkih mina koju je ratificirao Hrvatski sabor 24. travnja 1998. godine. Time je Republika Hrvatska u međunarodnoj borbi protiv protupješačkih mina, zajedno s ostalim zemljama potpisnicima, preuzela odgovornost provođenja svih obveza iz Konvencije. Zajedno sa svim ostalim poduzetim aktivnostima pokazala je osviještenost o zastrašujućim posljedicama miniranja i potvrdila svoju namjeru rješavanja minskog problema kroz razvoj protuminskog djelovanja.