NA DANAŠNJI DAN: Romeo i Julija, Franklin Roosevelt, Adolf Hitler, Mahatma Gandhi, Darko Rundek, Krvava nedjelja u Irskoj, Ante Topić Mimara, proglašena Covid pandemija

Prvi put izvedena tragedija “Romeo i Julija” – 1595.

Tragedija Williama Shakespearea “Romeo i Julija” prvi je puta izvedena 30. siječnja 1595. godine u Kazalištu (The Theatre), jednom od prvih kazališta u Londonu koje je moglo primiti oko 1500 ljudi.

Budući da se žene na pozornici nisu pojavljivale do sredine 17. stoljeća, u prvoj izvedbi “Romea i Julije” Juliju je glumio mladić.

Franklin Roosevelt, američki političar i predsjednik – 1882.

Franklin Delano Roosevelt, često znan i po svojim inicijalima FDR, bio je 32. predsjednik SAD-a (1933–1945). Četiri puta bio je biran za predsjednika i na toj je dužnosti proveo 12 godina. Rođen je 30. siječnja 1882. godine u New Yorku.

Roosevelt je bio središnja osoba svjetskih događanja sredinom 20. stoljeća, vodeći SAD tijekom razdoblja svjetske ekonomske krize i Drugog svjetskog rata.

Njegov prvi mandat bio je obilježen nastojanjem da oporavi nacionalnu ekonomiju, a drugi Drugim svjetskim ratom. Zahvaljujući njegovoj politici odbacivanja tradicionalnog izolacionizma, SAD se nisu samo izvukle iz dotada nezapamćene ekonomske i političke krize, nego su se nametnule kao glavna vojna, ekonomska, politička i kulturna sila u svijetu – status u kome uživaju do današnjeg dana.

Roosevelt je sudjelovao na dva summitta savezničkih vođa – u Teheranu godine 1943. i Jalti godine 1945. – prilikom kojih se odlučivalo u sudbini poslijeratne Europe. Umro je 12. travnja 1945. godine, nedugo prije završetka rata.

Adolf Hitler prisegnuo za njemačkog kancelara – 1933.

Dana 30. siječnja 1933., u berlinskoj palači tadašnjeg predsjednika Paula von Hindenburga, Adolf Hitler prisegnuo je za njemačkog kancelara. Početkom ožujka iste godine Hitlerova stranka NSDAP osvojila je 44% glasova, što je označilo kraj njemačkog parlamenta, Reichstaga.

Na izborima u ožujku 1933., nacisti su dobili 44% glasova, te su u koaliciji s DNVP-om držali većinu sjedala u Reichstagu. Dobivši tako većinu u Reichstagu, koalicija je isključila komuniste iz parlamenta i tako se riješila oporbe. Nedugo nakon toga prošao je Zakon punomoći Enabling Act, koji je Hitlera postavio za diktatora, dok je nacistički kabinet imao moć stvaranja novih zakona bez uplitanja Reichstaga.

U Zakonu punomoći nacistički kabinet mogao je samo potvrditi prijedloge koje je postavio kancelar, a diktatorske su ovlasti trebale isteći nakon četiri godine ili u slučaju da se uspostavi nova vlada. Ovaj zakon bio je produžavan bez ikakve debate ili oporbe sve do kraja Drugog svjetskog rata.

Mahatma Gandhi, indijski političar – 1948.

Dana 30. siječnja 1948. ubijen je Mahatma Gandhi, indijski vođa nacije koji se izborio za nezavisnost Indije putem nenasilne revolucije. Ubio ga je fanatični hindus, koji je iz pištolja ispalio tri metka u Gandhija.

Napao ga je i usmrtio Nathuram Godse, hindu tradicionalist koji je držao da Gandhi, kao pripadnik treće kaste radikalno narušava indijsku tradiciju i religiju modernizacijom prema idejama globalističke britanske oligarhije.

Mit o Gandhiju stvoren je od struktura koje su željele modernizaciju hinduizma, dokidanje kastinskog sustava, preveliki ustupci prema islamskom nasilju prema hinduisma.

Brahmanska kasta smatrala je Gandhija jednom vrstom vajšijskog zločinca i izroda ili u zapadnom smislu Antikrista. Najveći dio indijskog naroda bio je sretan zbog njegove smrti prema pisanju jednog od najvećih indologa 20 st. Alain Daniélou.

Darko Rundek, glazbenik – 1956.

Darko Rundek (Zagreb, 30. siječnja 1956.) je hrvatski glazbenik. Karijeru je započeo početkom 80-tih kao pjevač, a kasnije i kao autor i skladatelj u zagrebačkom bendu Haustor.

U to je vrijeme završio je režiju na Akademiji za dramsku umjetnost u Zagrebu i režirao nekoliko kazališnih i radio drama.

Godine 1991. odlazi u Pariz gdje uglavnom radi glazbu za kazališne drame. Nakon šest godina  1997. godine izdaje svoj prvi solo album “Apokalipso” na kojem je sudjelovalo 30-tak glazbenika. Poslije drugog albuma (“U Širokom Svijetu”), u Francuskoj počinje raditi i snimati “Ruke” s nekoliko glazbenika što je kasnije rezultiralo projektom Rundek Cargo Orkestar.

Bloody Sunday u Sjevernoj Irskoj – 1972.

Dana 30. siječnja 1972. ugušeni su demokratski prosvjedi stanovnika Sjeverne Irske. Taj događaj poznat je pod nazivom ‘Krvava nedjelja’ (Bloody Sunday). Istraga koja je uslijedila odmah nakon događaja konstatirala je da nitko od poginulih i ranjenih nije bio naoružan, ali da su prosvjednici prvi zapucali te time izazvali reakciju britanske vojske. Zaključke istražne komisije rijetki su katolici smatrali točnim i poštenim pa je odmah uslijedio val nasilja i prosvjeda diljem irskog otoka dok su katoličke organizacije odmah pokrenule kampanju za provedbu nove istrage. U znak protesta, vlada Republike Irske povukla je svojeg veleposlanika iz Londona, a irski su građani u veljači 1972. godine za vrijeme prosvjeda zapalili zgradu britanskog veleposlanstva u Dublinu.

U narednoj su godini protenstantske i katoličke paravojne organizacije izvele oko 1300 bombaških napada i oko 500 oružanih akcija u kojima je život izgubilo 467 ljudi (321 civil i stotinjak vojnika). Krvava nedjelja je imala veliki utjecaj na irsku kolektivnu svijest i uzrokovala je brojne društvene i političke promjene.

Britanska je vlada dva mjeseca kasnije ukinula sjevernoirski parlament, uvela direktnu upravu iz Londona i poslala još tisuće vojnika da uspostave kontrolu na ulicama sjevernoirskih gradova. Događaj je inspirirao brojne umjetnike i kulturne radnike, ali je najviše pogodovao frakcijama Irske republikanske armije i protenstantskim paravojnim organizacijama.

Naime, u mjesecima nakon Krvave nedjelje sjevernoirski su katolici sve masovnije pristupali paravojnim organizacijama što je automatski značilo i sve veće militariziranje protenstantskog stanovništva. Velik broj mladih Iraca, i protestanata i katolika, koji do siječnja 1972. nisu pokazivali veće zanimanje za politiku i događaje u Sjevrnoj Irskoj odjednom su postali nacionalno i politički osvješteni dodatno pridonoseći sjevrenoirskom društvenom, političkom, nacionalnom i vjerskom razdoru.

Ante Topić Mimara, kolekcionar i povjesničar umjetnosti – 1987.

Dana 30. siječnja 1987. u Zagrebu je umro Ante Topić Mimara, kolekcionar i povjesničar umjetnosti.

Studirao je slikarstvo i restauriranje umjetnina u Rimu. Kolekcionarstvom se bavio od 1921. godine, a nakon Drugog svjetskog rata bio je savjetnik pri Jugoslavenskoj vojnoj misiji u Berlinu i Münchenu, gdje je radio na povratu opljačkanih hrvatskih i jugoslavenskih kulturno-umjetničkih dobara.

Umjetničku zbirku od oko 3.000 različitih predmeta od prapovijesti do 20. stoljeća, darovao je 1972. godine hrvatskom narodu, a zbirka je smještena i izložena u zgradi nekadašnje gimnazije na Rooseveltovu trgu u Zagrebu, u današnjem Muzeju Mimara. Pored toga, veliki dio kolekcije darovan je Narodnom muzeju Srbije u Beogradu.

Belgija službeno priznala istospolne brakove – 2003.

Dana 30. siječnja 2003. Belgija je službeno priznala istospolne brakove. Nakon što je zakon prošao u belgijskom saveznom parlamentu, stupio je na snagu 1. lipnja iste godine, a Belgija je tako postala druga država na svijetu koja je uvela istospolne brakove. Prva je to učinila Nizozemska.

SZO proglasila epidemiju COVID-19 bolesti – 2020.

Bolest se prvi put pojavila krajem prosinca 2019. u megagradu Wuhanu u kineskoj provinciji Hubei. U siječnju 2020. razvila se u epidemiju u NR Kini i proširila se diljem svijeta. Potaknuo ju je do tada nepoznati koronski virus SARS-CoV-2.

Kako bi spriječila širenje u zemljama bez učinkovitih zdravstvenih sustava, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila je međunarodnu hitnu situaciju 30. siječnja 2020.