NA DANAŠNJI DAN: Julije Kempf, Virginia Woolf, Ivan Bjelovučić, Liga naroda, Ivan Vučetić, Ava Gardner

Julije Kempf, povjesničar – 1864.

Kempf, Julije, hrvatski učitelj, pedagoški pisac i povjesničar (Požega, 25. I. 1864 – Požega, 8. VI. 1934). Završio učiteljsku školu u Zagrebu. Od 1884. bio je učitelj u Novom Vinodolu, Zagrebu, potom ravnatelj i školski nadzornik u Požegi, gdje je osnovao Gradski kulturno-historijski muzej (1925) i bio njegov prvi upravitelj.

Proučavao je povijest Slavonije, posebno požeškoga kraja, priredio je i objavio radove iz kulturne povijesti (Dnevnik Ane Jelisave Janković, 1933), pisao zemljopisne crtice i putopise hrvatskih istraživača namijenjene mladeži. Imenovan počasnim građaninom Požege. Glavna djela: Listovi iz Afrike (1891), Novi listovi iz Afrike (1894), Od Save do Adrije Bosnom i Hercegovinom (1898),

Uz obalu Adrije: po Hrvatskom Primorju (1902), Požega: zemljopisne bilješke iz okoline i prilozi za povijest slobodnog i kraljevskog grada Požege i požeške županije (1910), Mladom đačetu 1000 riječi iz hrvatske povijesti (1910), Oko Psunja (1924), Iz prošlosti Požege i požeške županije (1926), Moja požeška sjećanja (posmrtno, 1996).

Virginia Woolf, književnica – 1882.

WOOLF, Virginia

Virginia Woolf (London, 25. siječnja 1882. – rijeka Ouse kod Rodmella, 28. ožujka 1941.) engleska spisateljica, jedna od ključnih figura modernizma u književnosti, i predstavnica romana struje svijesti. Ne-linearnim pripovijedanjem je bitno utjecala na žanr romana.

Autorica je poznatih romana Gospođa Dalloway (1925), K svjetioniku (1927) i Valovi (1931). Napisala je značajne eseje iz područja teorije umjetnosti, povijesti književnosti, ženskog pisma i politike moći.

Eksperimentirala je s formama biografije i kratke priče. Ostavila je opsežnu i bogatu korespondenciju. Smatraju je začetnicom feminističke esejistike.

Hrvatski pilot Bjelovučić preletio Alpe – 1913.

Ivan Bjelovučić se odlučuje svladati Alpe na istoj relaciji na kojoj je 1910. godine visinski rekorder Peruanac Chavez izgubio život. Početkom 1913. godine na alpskoj visoravni pokraj lječilišta Briegberg, dao je sagraditi kolibu, u kojoj je sastavio svoj monoplan tipa Hanriot s motorom od 80 KS.

Unatoč iznimno snažnom zrakoplovu, prvi pokušaj preleta, 14. siječnja 1913., nije uspio pa se Bjelovučić vraća u bazu. Pričekao je nekoliko dana smirivanje vjetra te 25. siječnja ponovo uzlijeće u 13 sati iz Monte Cerata. Letio je pod nemilosrdnim udarima vjetra, no nije odustao. Uspješno je sletio u talijansku Domodossolu. Postao je prvi pilot u povijesti koji je uspješno svladao Alpe. Pri preletu je postigao visinu od 3200 m, što je bio i novi visinski rekord.

Osnivanje Lige naroda – 1919.

Dana 25. siječnja 1919. godine osnovana je Liga naroda, međunarodna organizacija država čiji je cilj bio uspostava mira u svijetu.

Organizacija je nakon Prvog svjetskog rata osnovana na prijedlog tadašnjeg američkog predsjednika Thomasa Woodrowa Wilsona, koji je te godine dobio i Nobelovu nagradu za mir. Liga naroda bavila se i gospodarskim pitanjima, problemima svjetskog zdravlja, ropstva i trgovine opojnim sredstvima.

U prvim godinama djelovanja bila je prilično uspješna. 1930.-ih godina se pak pokazala nedoraslom zaustaviti osvajačke pohode Italije, Japana i Njemačke te je zbog neučinkovitosti tijekom Drugog svjetskog rata nestala.

Ivan Vučetić, hrvatski izumitelj daktiloskopije – 1925.

Na današnji dan 25. siječnja 1925. u Argenitni je umro Ivan Vučetić, hrvatski izumitelj daktiloskopije. Ivan Vučetić rodio se na Hvaru gdje je živio i radio do 1884. godine kada je u dobi od 26 godina emigrirao u Argentinu, gdje je nakon četiri godine stupio u Centralni ured policije u La Plati.

Kao argentinski državljnin promijenio je ime u Juan Vucetich. Nakon što je proučio Bertionov postupak identifikacije i eksperimente Engleza Galtona koji se bavio otiscima prstiju, intenzivno je počeo istraživati i proučavati papilarne linije. Nakon što je proučio više postojećih metoda za klasifikaciju otisaka prstiju i uočio brojne nedostatke, uspostavio je vlastiti sistem za klasifikaciju otisaka prstiju koji je nazvao ikonofalangometrija.

Godine 1891. Vučetić je formirao Registar ikonofalangometrije, gdje je pod rednim brojem jedan naveden Julio Torres kojega je daktiloskopirao na tzv. fišu (karton). Time je osnovana prva desetoprstna zbirka. Primijenivši svoju metodu identifikacije u praksi riješio je prvi veći slučaj u praksi i to Franciske Rojas koja je optužila ljubavnika za ubojstvo svoje dvoje djece.

Vučetić je daktiloskopirao majku i usporedio njene neosporne otiske prstiju s pronađenim spornim krvavim otiscima prstiju papilarnih linija na drvenom okviru vrata, te potvrdio da su identični. Ivan Vučetić je izdao brojna djela vezana uz daktiloskopiju, a Vučetićev sistem klasifikacije otisaka prstiju usvojili su Brazil, Čile, Urugvaj, a kasnije i cijela Južna Amerika. Ivan Vučetić je u dobi od 52 godine dobio diplomu Vještaka identifikatora, čiji je naziv sam predložio Vladi Provincije Buenos Airesa.

Ava Gardner, glumica – 1990.

Ava Gardner (Grabtown, 24. prosinca 1922. – London, 25. siječnja 1990.), američka filmska diva. Nakon tečajeva glume i dikcije, debitira na filmu 1942. godine.

Do 1947. godine već je dostigla status zvijezde nastupajući u pustolovnim i ljubavnim filmovima prosječne vrijednosti. Na filmskom platnu magnetična erotičnost tamnokose senzualne ljepotice dolazi do punog izražaja – pa Avu proglašavaju najljepšom glumicom na svijetu, što je potvrdila i ulogom u filmu “Bosonoga kontesa”.

Zajedno s Lanom Lanom Turner i Ritom Hayworth je činila seks trio 1950-ih. Bila je druga žena Franka Sinatre. Njezine nezaboravne glumačke kreacije u filmovima iz pedesetih godina snimljenim po Hemingwayevim romanima – “Snjegovi Kilimandžara” i “Sunce se ponovo rađa” – pribavili su joj atribut tipične hemingvejevske junakinje. Likove impulzivnih, temperamentnih junakinja maestralno je odigrala u filmovima “Mogambo” i “Noć iguane”. Posljednju veću filmsku ulogu odigrala je 1980. godine.