NA DANAŠNJI DAN: Ferdinand Habsburški, Franjo Trenk, Lacković Croata, Šišić,Gregurević, uvođenje PDV-a, euro, profesionalizacija HV-a
Ferdinand Habsburški, hrvatski kralj 1527.
Dana 1. siječnja 1527. na Cetinskom Saboru hrvatsko plemstvo izabralo je austrijskog nadvojvodu Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja. Hrvatsko je plemstvo očekivalo da će Ferdinand braniti Hrvatsku tada teško ugroženu od Turaka.
Cetinski sabor je održan u Cetingradu 31. prosinca 1526. i 1. siječnja 1527., na kojem je nakon pogibije Ludovika II. Jagelovića na Mohačkom polju 29. kolovoza 1526. za hrvatskoga kralja izabran austrijski nadvojvoda Ferdinand Habsburški. Ferdinand je obećao poštovati i štititi postojeća prava i povlastice Hrvatskoga Kraljevstva, obvezao se o svojem trošku uzdržavati 1.000 konjanika i 200 pješaka i održavati hrvatske protuturske utvrde.
Nasuprot odlukama Cetinskog sabora, Slavonski je sabor u Dubravi kraj Vrbovca izabrao za kralja 6. siječnja 1527. Ivana Zapolju, nakon čega je uslijedilo razdoblje građanskog rata, koji je u velikoj mjeri oslabio vojno-obrambenu snagu Hrvatskoga Kraljevstva te Turcima olakšao prodiranje i donio nove osvajačke uspjehe.
Franjo Trenk, ratnik – 1740.
Na današnji dan 1749. godine umro je Franjo Trenk, austrijski pukovnik. Odgojen je kod šopranskih i požeških isusovaca, ali se opredijelio za vojnu službu.
Od 1741. godine sudjelovao je u austrijskom nasljednom ratu s četom dobrovoljaca i pomilovanih hajduka poznatih pod imenom Trenkovi panduri, s kojima je uspješno ratovao u Šleskoj, Austriji, Bavarskoj i Češkoj.
Trenk je preživio 102 dvoboja. Što u ratu, što u dvobojima ranjen je 14 puta i dva puta osuđivan na smrt. Bio je sin pukovnika Ivana Henrika, Prusa koji je iz zahvalnosti što je dobio dobru vojnu službu od carice Marije Terezije, prešao na katoličanstvo. Iako nije bio Hrvat podrijetlom, pojava baruna Franje Trenka u povijesti hrvatskog naroda i povijesti ratovanja ostavila je upečatljiv dojam.
Pod njegovim zapovjedništvom Hrvati, poglavito iz pokrajine Slavonije, proslavili su se kao izvrsni ratnici. Osuđen je u Beču na gubitak čina i doživotnu tamnicu, a tijekom procesa napisao je autobiografiju koja je inspirirala S. Albinija za stvaranje operete ‘Barun Trenk’. Svoj mladi burni život skončao je 4. listopada 1749. godine u tamnici u Spilbergu kraj Brna u Moravskoj nakon što je napisao oporuku i dvije knjige memoara.
Ivan Lacković Croata – 1932.
Lacković Croata, Ivan, hrvatski naivni slikar i grafičar (Batinska, 1. I. 1932 – Zagreb, 29. VIII. 2004). U slikarstvu samouk. Bio je nadničar i poljodjelac te listonoša u Zagrebu od 1957., kada je počeo slikati temperom i uljem na staklu. Isprva je slikao kompozicije s elementima pučke fantazmagorije i legendi (Dvoglavi konj, 1963; Lamentacija nad mrtvim pijetlom, 1965; Maškare, 1969), potom poetične prizore podravskoga zavičaja.
Romantičnim prikazima godišnjih doba, najčešće zime, davao je lirski i sjetni sadržaj znakovite i skrivene simbolike (Zima, 1970; Četiri godišnja doba, 1973). U golemu grafičkom i crtačkom opusu, ostvarenom preciznim i lapidarnim crtežom, dosegnuo je jedinstven lirski izraz. Izdao je mnogobrojne grafičke mape (Zodijak, 1974; I musici, 1982; Tišine, 1989; Oče naš, 1990; Stop the war in Croatia, 1991; Kronika nevolje, 1994). Ilustrirao je pjesnička i prozna djela P. Preradovića, S. Kolara, M. Krleže, J.-L. Depierrisa i dr.
Bavio se scenografijom, oblikovanjem plakata i poštanskih maraka, izrađivao nacrte za tapiserije, porculan i vitraje. Prema njegovim motivima Četiri godišnja doba načinjen je svečani zastor za HNK u Zagrebu (1994). God. 1987. u Lackovićevu rodnome mjestu otvorena je Galerija »Batinska«, zavičajna zbirka njegovih radova. Bio je zastupnik u Županijskom domu Hrvatskoga sabora 1993–2001. *
Ferdo Šišić, hrvatski povjesničar – 1940.
Dana 1. siječnja 1940. umro je Ferdo Šišić, hrvatski povjesničar. Predmet Šišićevoga znanstvenoga interesa poglavito je usredotočen na hrvatsku povijest ranoga i razvijenoga srednjega vijeka.
Njegovo je glavno djelo Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara (1925.), dok je popularnije djelo Pregled povijesti hrvatskoga naroda, u preradbi Jaroslava Šidaka u širokoj upotrebi skoro pet desetljeća.
Ivo Gregurević, hrvatski glumac – 1952.
Ivo Gregurević (Donja Mahala, 7. listopada 1952. – Zagreb, 1. siječnja 2019.), bio je hrvatski filmski, kazališni i televizijski glumac.
Diplomirao je na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. Na filmu debitira 1977. godine (“Ne naginji se van”, Bogdana Žižića) glavnom ulogom provincijalca na radu u Njemačkoj, karakterističnom za njegov glumački profil, da bi tijekom 80-ih i 90-ih ostvario niz izuzetno zapaženih velikih uloga na filmu.
Vrsno je tumačio pomalo grube ponekad i opasne “narodske tipove” kao otmičara u “Osuđenima” (1978.) Zorana Tadića, konduktera u “Kraljevoj završnici” (1987.) Živorada Tomića i istražitelja u “Životu sa stricem” (1988.) Krste Papića, a u slavonskom stilu je i naslovna razbojnika i ljubavnika Jove Stanisavljevića (“slavonskog Robina Hooda”) u “Čarugi” (1991.) Rajka Grlića.
S uspjehom je nastupao i u kazalištu i na televiziji. Nagrađivan je na festivalu u Nišu, dobio nagradu “sedam sekretara SKOJ-a” i druge. Osim što se bavio kazalištem, filmom i televizijom, snimao je i televizijske reklame. Od 1995. godine do smrti bio je jedan od organizatora Dana hrvatskog filma Orašje.
Čehoslovačka se podijelila na Češku i Slovačku – 1993.
Dana 1. siječnja 1993. godine, nakon 74 godine, prestala je postojati Čehoslovačka, a Europa je dobila dvije nove samostalne države – Češku i Slovačku. Ovaj povijesni razlaz često se naziva i “baršunatim”, što je referenca na Baršunastu revoluciju, koja je 1989. godine Čehoslovačkoj omogućila svrgavanje komunističkog režima te formiranje demokratske vlade. Dogovor o mirnom razlazu nije bio rezultat referenduma, već zajedničke odluke češkog i slovačkog premijera, Václava Klausa i Vladimíra Mečiara.
Uveden PDV u Hrvatskoj – 1998.
Početkom 1998. godine Uveden porez na dodanu vrijednost kao suvremeni oblik oporezivanja potrošnje u Hrvatskoj. “Ocem” PDV-a se smatra Borislav Škegro, tadašnji ministar financija.
PDV, punim imenom porez na dodanu vrijednost je suvremeni oblik oporezivanja potrošnje i njegovo širenje je započelo šezdesetih godina 20. stoljeća. Do danas se proširio na oko 60 zemalja širom svijeta. Prva ga je uvela Francuska 1958. godine, a zatim i Finska 1964. godine. Ubrzo se proširio na ostale zemlje Europske unije. Od razvijenih zemalja ga nema SAD.
PDV je svefazni porez na promet koji se obračunava u svakoj fazi proizvodno – prodajnog ciklusa, ali samo za iznos dodane vrijednosti.
Opća stopa PDV-a u Hrvatskoj od 1. ožujka 2012. iznosi 25%, dok se za određene proizvode i usluge primjenjuju niže stope od 13% i 5%.
Uvođenje eura – 1999.
Euro je jedinstvena valuta koju je 1. siječnja 1999. godine prihvatilo 12 država članica Europske unije (Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal i Španjolska) radi potpunog ukidanja nacionalnih valuta. Danska i Velika Britanija koristile su pravo ostajanja izvan europodručja (prema Ugovoru iz Maastrichta), a Grčka i Švedska formalno nisu zadovoljile kriterije konvergencije do spomenutog datuma.
Grčka je, zadovoljivši navedene kriterije, ušla u europodručje 2001. godine, dok je Švedska i dalje izvan europodručja s obzirom na to da su njezini građani na referendumu dva puta odbili prihvaćanje jedinstvene valute. Uvođenje eura kao jedinstvene valute u Europskoj uniji treća je faza stvaranja Ekonomske i monetarne unije.
Novčanice i kovanice eura puštene su u optjecaj 1. siječnja 2002. godine, dok je potpuna zamjena nacionalnih valuta obavljena krajem veljače 2002. godine. 1. siječnja 2007., kao prva od zemalja koje su u Europsku uniju ušle 2004. godine, zajedničku je valutu uvela Slovenija. 1. siječnja 2008. jedinstvenu europsku valutu uvele su Cipar i Malta, 1. siječnja 2009. godine euro je uvela Slovačka, a 1. siječnja 2011. Estonija.
Ukinuto obvezno služenje vojnog roka u Oružanim snagama RH – 2008.
Dana 1. siječnja 2008. ukinuto je obvezno služenje vojnog roka u Oružanim snagama Republike Hrvatske. Cilj je bio profesionalizacija vojske koja podrazumijeva ukidanje obveznog i uvođenje dragovoljnog služenja vojnog roka.
U Hrvatskoj dragovoljno vojno osposobljavanje traje osam tjedana te obuhvaća temeljnu vojnu obuku. Uspješnim završetkom programa obuke, u skladu s postignutim rezultatima, odabranim ročnicima će se ponuditi sklapanje ugovora o osposobljavanju za djelatnog vojnika, odnosno o izobrazbi za časnika. Potpisivanjem ugovora stječe se status djelatne vojne osobe.
Liberalizacija braka u Norveškoj – 2009.
U Norveškoj je na snagu stupio zakon koji homoseksualnim osobama dopušta sklapanje braka (civilno i u određenim vjerskim zajednicama kao što su određene protestantske crkvene zajednice), te posvajanje djece, dok je homoseksualnim ženama još i dopušten odlazak na umjetnu oplodnju kako bi se djeca koja su rođena u braku dviju homoseksualnih žena, a koja su nastala kao rezultat umjetne oplodnje bila priznata kao njihova vlastita djeca. Ovim je činom Norveška postala 4. država na svijetu u kojoj se mogu sklapati istospolni brakovi koji imaju jednaka prava kao i heteroseksualni brakovi (osim činjenice da se heteroseksualni brakovi mogu sklapati u svim vrstama vjerskih zajednica, dok je to u ovom slučaju svedeno samo na određeni dio protestantskih vjerskih zajednica).
