NA DANAŠNJI DAN: Denis Papin, Ženevska konvencija, Claude Debussy, Luka Botić, Leni Riefenstahl, Većeslav Holjevac, BBC, Silva Košćina, Vladimir Devidé

Denis Papin, istraživač i izumitelj – 1847.

Denis Papin, rođen u mjestu Chitnenay kod Bloisa, 22. kolovoza 1647., bio je francuski istraživač i izumitelj.

Čovjek koji je 1670. konstruirao poznati specijalni lonac (express lonac), a zatim i prvi tehnički pravilno postavljen parni stroj, nije imao sreće sa svojim izumima.

Potkraj života po treći put našao se u Londonu, siromašan i ogorčen na čitav svijet, gdje se u tami londonskog podzemlja izgubio svaki trag o njemu.

Ženevska konvencija – 1862.

Do nastanka Konvencije došlo je zahvaljujući naporima Henrija Dunanta, švicarskog poslovnog čovjeka, koji je svjedočivši strahotama rata u bitci kod Solferina 1859.g., došao na ideju stvaranja neutralne organizacije koja bi brinula o ranjenim vojnicima. Svoja sjećanja i razmišljanja opisao je u knjizi ‘Sjećanje na Solferino’. Dunant je svoju knjigu tiskao o vlastitom trošku 1862.g. i poslao primjerke na adrese vodećih politički i vojnih ljudi različitih europskih zemalja. Ukupno 26 delegata iz 16 država došlo je na konferenciju i 22. kolovoza 1862. dvanaest država potpisuje prvu Ženevsku konvenciju. Konvencija za poboljšanje položaja ranjenika i bolesnika u oružanim snagama u ratu – štiti ranjene i bolesne vojnike i osoblje koje ih njeguje, zgrade u kojima su smješteni i opremu koja se koristi za njihove potrebe. Uređuje uporabu znakova: crvenog križa i crvenog polumjeseca.

Claude Debussy, skladatelji – 1862.

Achille-Claude Debussy, rođen 22. kolovoza 1862., bio je francuski skladatelj. Zajedno s Mauriceom Ravelom, smatra se jednim od najistaknutijih impresionista, iako je osobno odbacivao takakv naziv kada se radilo o njegovim djelima. Debussy nije samo jedan od najvažnijih frnacuskih skladatelja, već je i središnja figura europske glazbe na prijelazu 19. stoljeća. Njegova glazba je značajna zbog njezine osjetilne komponente i zbog toga što se često formira oko jednog ključa. Njegova glazba gotovo je definirala prijelaz između glazbe kasnog-romantizma i modernističke glazbe 20. stoljeća. U francuskim književnim krugovima, ovaj je period poznat kao simbolizam, strujanje koje je direktno inspiriralo Debussyja kao skladatelja i kao aktivnog člana kulturnog društva.

Luka Botić, književnik i političar -1863.

Luka Botić bio je hrvatski književnik i političar. Gimnaziju je završio u Splitu, a teologiju je studirao u Zadru. Bio je zagrijan za ideje narodnog preporoda. Jedno vrijeme je radio kao Strossmayerov službenik na dvoru u Đakovu, ali kako je odbio prisegnuti vjernost caru dobio je otkaz. Nakon pada Bachova apsolutizma, 1861. postaje zastupnik u Saboru, gdje se bori za ujedinjene Hrvatske i Dalmacije. Umro je od tuberkuloze. Veliki uspjeh postigla je njegova pripovijest u stihu Pobratimstvo, a njegovo glavno djelo, spjev Bijedna Mara, bilo je vrlo popularno među suvremenicima. Ostala su mu značajnija djela spjev Petar Bačić i proza Dilber Hasan. Smatra se osnivačem hrvatskog romantičnog epa. Umro je u Đakovu 22. kolovoza 1863.

Leni Riefenstahl, filmska redateljica – 1902.

Riefenstahl Leni (pravo ime Helene Bertha Amalie Riefenstahl), njemačka filmska redateljica i glumica te fotografkinja (Berlin, 22. VIII. 1902 – Poecking, 8. IX. 2003). Učila balet i studirala slikarstvo u Berlinu. Privlačiva i stasita, od 1926. glumica u popularnim tzv. planinskim filmovima, među kojima se izdvaja Bijeli pakao Piz Palüa (Die Weisse Hölle von Piz Palü, 1929) Arnolda Fancka i G. W. Pabsta. Prema scenariju koji je napisala s B. Balázsem, 1932. debitirala je kao redateljica filmskom legendom (u kojoj je i glumila) izrazite vizualne ljepote Plava svjetlost (Das blaue Licht). Stil i mističnost toga filma zainteresirali su nacionalsocijalističko ministarstvo propagande koje joj je povjerilo zadaću glorificiranja stranačke ideologije. Rezultat je bio spektakularni dokumentaristički film-plakat o VI. kongresu Nacionalsocijalističke stranke u Nürnbergu Trijumf volje (Triumpf des Willens, 1934). Sličnom retorikom, s iznimnom vizualnom atraktivnošću i montažnom dinamičnošću, režirala je i film propagandne naravi Olimpija (Olympia, u dva dijela, 1938), o Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. Nakon rata uhapšena, potom je četiri godine bila internirana. Poslije djelomično rehabilitirana, aktivna kao fotografkinja sve do duboke starosti, no njezin rad i dalje izaziva etičke prijepore.

Većeslav Holjevac, legendarni zagrebački gradonačelnik – 1917.

Većeslav Holjevac, rođen je u Karlovcu 22. kolovoza 1917., a bio je hrvatski političar i pisac, zagrebački gradonačelnik. U Karlovcu je pohađao gimnaziju, a zatim radio kao privatni namještenik i djelovao u sindikatima. Član je Komunističke partije Jugoslavije od 1939. i jedan od organizatora antifašističkog pokreta na Kordunu, politički komesar Prvog, a zatim Četvrtog korpusa. Poslije rata, od 1952. do 1962. Holjevac je bio gradonačelnik Zagreba. U vrijeme njegovog mandata Zagreb je ‘prešao preko Save’. Kao zagrebački gradonačelnik proveo je smjele urbanističke zahvate. Uspješno se odupro pokušajima odvlačenja Zagrebačkog velesajma u Beograd. Svojom samostalnom i energičnom politikom Holjevac se sukobio s jugoslavenskim političkim vrhom, a nakon objavljivanja ‘Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga jezika’ 1967., isključen je iz Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske. Holjevac je bio i član Četvrtog sabora Narodne republike Hrvatske i predsjednik Matice iseljenika Hrvatske. Autor je djela ‘Hrvati izvan domovine’ i ‘Zapisi iz rodnoga grada’. Umro je u Zagrebu, 11. srpnja 1970. godine. Nosilac je Partizanske spomenice 1941. i drugih visokih odlikovanja. Narodnim herojem proglašen je 23. srpnja 1951. godine. Kćer Tatjana Holjevac predsjednica je Gradske skupštine Grada Zagreba.

BBC počeo emitirati televizijski program – 1932.

BBC (British Broadcasting Corporation) je najveća korporacija za emitiranje radijskog i televizijskog programa u svijetu. Ima 28,500 zaposlenika samo u Ujedinjenom Kraljevstvu s godišnjim budžetom od 4 milijardi funti /8 milijardi dolara. BBC je prva javna, nacionalna televizija. Osnovana je 18. listopada pod nazivom British Broadcasting Company. 1927. godine je, po primitku kraljevskog odobrenja (“Royal Charter”), preimenovana u British Broadcasting Corporation i time postala javna televizija koju financiraju građani. S emitiranjem je počela na današnji dan 1932. godine. BBC proizvodi i emitira program diljem svijeta na televiziji, radiju i internetu. Glavna misija BBC-a je: “Informirati, obrazovati i zabaviti gledatelje”.

Silva Košćina, glumica – 1933.

Silva Košćina (Zagreb, Hrvatska, 22. kolovoza 1933. – Rim, 26. prosinca 1994.), je hrvatska glumica, koja je svoju karijeru napravila u inozemstvu, najvećim dijelom u Italiji.

Iako je rođena u Zagrebu, rodom je iz splitsko-trogirske obitelji.

U ranoj dobi je otišla živjeti u Italiju, gdje je napravila veliku filmsku karijeru. Ondje je, kao i drugdje u inozemstvu, djelovala pod imenom Sylva Koscina.

Poznata je po ulozi Herkulove nevjeste u filmu Ercole e la regina di Lidia (Herkul i lidijska kraljica) iz 1958., a u hrvatskoj kinematografiji se javila u filmu Bitka na Neretvi, igrajući ulogu Danice.

Glumila je u više od 120 filmova.

Vladimir Devidé, matematičar – 2010.

Vladimir Devidé (Zagreb 3. svibnja 1925. – Zagreb, 22. kolovoza 2010.) hrvatski matematičar, japanolog, akademik i književnik. Realnu gimnaziju polazio je u Zagrebu i maturirao je s odličnim uspjehom 1944. Na Građevinskom odsjeku, Konstruktorskom smjeru Tehničkog fakulteta u Zagrebu diplomirao je s odličnim uspjehom. Od 1973. izvanredni je član JAZU, a od 1990. je redoviti član HAZU. Godine 1965. odlikovan je Ordenom rada sa zlatnim vijencem ˝za istaknute zasluge tijekom niza godina rada na području znanosti, kulture i prosvjete kao i za rezultate dobivene u odgoju stručnih i znanstvenih kadrova˝. Godine 1969. primio je republičku nagradu ˝Ruđer Bošković˝ za rezultate dobivene na području matematike. Godine 2004. primio je Priznanje japanskog Ministarstva prosvjete, kulture, športa, znanosti i tehnologije za istaknuti doprinos i međunarodno promicanje razumijevanja između Japana i Istočne Europe. Godine 1981. boravi 6 mjeseci u Japanu kao korisnik stipendije japanske Fundacije za kulturne veze s inozemstvom. Na kraćim je studijskim boravcima bio 1959. na Matematičkom institutu Poljske akademije nauka; 1976. na Varšavskom sveučilištu; 1966. na Praškom sveučilištu i Akademiji znanosti; 1965. na sveučilištu u Zapadnom Berlinu.