NA DANAŠNJI DAN: Petar IV. Zrinski, Aleksandar Puškin, Ante Kovačić, Thomas Mann, Jean Harlow Dan D, Vladimir Arko, NBA liga, Carl Gustav Jung, Tetris Dan ruskog jezika
Petar IV. Zrinski, hrvatski ban – 1621.
Grof Petar IV. Zrinski (Vrbovec, 6. lipnja 1621. – Bečko Novo Mjesto, 30. travnja 1671.), bio je hrvatski ban, vojskovođa i pjesnik.
Otac mu je bio hrvatski ban Juraj (V.) Zrinski, a majka grofica Magdalena Széchy. Bio je praunuk Nikole Šubića Zrinskog, sigetskog junaka, a unuk Jurja (IV.) Zrinskog, koji je dao tiskati prvu hrvatsku knjigu na kajkavskom narječju ‘Decretum tripartitum’.
Kad je Petar imao samo pet i pol godina, njegov otac je preminuo u austrijskom vojnom taboru u Požunu, sudjelujući u Tridesetogodišnjem ratu. Petar Zrinski se, zajedno s bratom Nikolom, školovao najprije kod zagrebačkog biskupa Petra Domitrovića, zatim u Mađarskoj i Austriji, a neko vrijeme je boravio i u Italiji.
Nakon toga je pretežno živio u dvorcu obitelji Zrinskih u Čakovcu te u Ozlju. Godine 1643. oženio se groficom Katarinom Zrinski, polusestrom Frana Krste Frankopana. Imali su četvero djece.
Nakon smrti starijeg brata Nikole krajem 1664., Petar Zrinski je 1665. imenovan hrvatskim banom, ali je službeno preuzeo dužnost tek u godini 1668. zbog raznoraznih političkih kalkulacija bečkog dvora.
Petar je također, poput starijeg brata, bio velik ratnik koji se proslavio u mnogim bitkama, a osobito kad je s 300 hrvatskih ratnika razbio Deli-pašu Badanjkovića i njegovih 1 400 vojnika, te kad je sa svojih 2500 ratnika razbio Ali-pašu Čengića i njegovih 10 000 vojnika.
Petar Zrinski bio je i pjesnik, a godine 1660. preveo je s mađarskog jezika i u Mlecima izdao poznati spjev svog brata Nikole Zrinskog Čakovečkog ‘Sirena Jadranskoga mora’.
Aleksandar Puškin, pjesnik – 1799.
Aleksandar Sergejevič Puškin (Moskva, 6. lipnja 1799. – St. Petersburg, 10. veljače 1837.), ruski pjesnik. Iz liceja je izašao kao štovatelj Radiščeva i Voltairea, kao pjesnik slobode i protivnik autokracije.
Nominalno je služio u ministarstvu vanjskih poslova, a kretao se u društvu progresivnih inetelektualaca. Njegovi necenzurirani stihovi i politički epigrami kružili su u prijepisima. Car Aleksandar kažnjava mladog pjesnika progonstvom na jug Rusije, koje je potrajalo od 1820. do 1824.
Revolucionarna previranja u Europi ojačala su pjesnikovo buntovno raspoloženje. Godine 1824. Puškin je otpušten iz službe i prognan u zavičajno selo Mihajlovsko, gdje je proveo dvije godine. 27. siječnja 1837. strastvenog pjesnika na dvoboj izaziva Francuz d’Anthes, navodni ljubavnik Puškinove žene. U tom dvoboju Puškin biva smrtno ranjen i umire nakon dvodnevnih muka.
Ante Kovačić, hrvatski književnik – 1854.
Hrvatski književnik Ante Kovačić (Celine kraj Marije Gorice, 6. VI. 1854 – Stenjevec, Zagreb, 10. XII. 1889), autor glasovitog romana “U registraturi”, rođen je 6. lipnja 1854. godine u selu Oplazniku iznad Sutle, u Hrvatskom zagorju.
U obližnjoj Mariji Gorici polazio je osnovnu školu, koja je naknadno nazvana po njemu. Kovačić pripada onoj skupini pisaca koja je žestoko osuđivala stanje u Hrvatskoj i razračunavala se sa zaostalošću, filistarstvom i sluganstvom. U nekoliko navrata sam je bio na rubu egzistencije. Nadajući se da će ondje naći mir, spasiti sebe i obitelj, otvorio je odvjetnički ured u Glini, siromašnom kraju, gdje je često strankama od vlastitoga novca plaćao biljege.
Sa samo 35 godina umro je u zagrebačkome Stenjevcu, nakon sloma živaca, 10. prosinca 1889. godine. Njegov roman “U registraturi”, najvažniji je hrvatski roman 19. stoljeća. Kovačić sažima sve ono najbolje što se stvaralo na hrvatskome književnom sjeveru tijekom cijeloga 19. stoljeća.
Thomas Mann, književnik – 1875.
Thomas Mann (Lübeck 6. lipnja 1875. – Zürich 12. kolovoza 1955.) jedan je od najvažnijih pisaca 20. stoljeća, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1929. godine. S njegovim je djelima njemački moderni roman uvršten u vrh svjetske literature, a pozitivan odjek njegova slojevita djela širom svijeta gotovo je nenadmašan.
Nagrađen je Nobelovom nagradom 1929. Bježeći pred nacizmom, otišao je u egzil, što je utjecalo i na profinjenost njegova jezičnoga umjetničkog izričaja. U Europu se vratio tek 1952. Umro je 1955. u Zürichu. Prvu pripovijetku “Gefallen” Thomas Mann objavio je 1894., a 1898. i prvu zbirku pripovijedaka Mali gospodin Friedemann.
Godine 1901. objavio je svoje najveće prozno djelo, koje je kritika dočekala s oduševljenjem, roman Buddenbrookovi, kroniku patricijske obitelji koja u susretu s umjetnošću i duhovnom kulturom zaključuje svoje propadanje. Prikaz propadanja građanskih tradicija toliko je produbljen da se u svijetu romana našla cijela građanska Europa sredine 19. stoljeća. Drugu zbirku pripovijedaka Tristan objavio je 1903.
U pripovijetki “Tonio Kröger” gradi opreku između umjetnika ili boema i konzervativnoga građanina, karakterističnu za veći dio njegova stvaranja. Godine 1905. oženio se Katharinom Pringsheim, s kojom će imati šestero djece, od kojih će troje postati pisci. U sve većoj esejističkoj produkciji elaborira svoju umjetničku poziciju.
U najpoznatijemu novelističkom djelu, pripovijetki “Smrt u Veneciji” (1912.), doseže vrhunac njegovo umijeće da gustim tkivom simboličkih motiva stvori osebujnu atmosferu. Izbijanjem Prvoga svjetskog rata pridružuje se nacionalnom valu oduševljenja ratom. Vrhunac njegova nacionalno-konzervativnoga političkog stava, zbog kojega se sukobio s bratom Heinrichom Mannom, zbirka je esejističko-političkih priloga pod naslovom Betrachtungen eines Unpolitischen. Takav politički stav odbacuje u doba Weimarske Republike te se priklanja demokratskim uvjerenjima.
Jean Harlow, glumica – 1911.
Jean Harlow (Kansas City, 3. ožujka 1911. – Hollywood, 6. lipnja 1937.), američka filmska glumica
Pravo ime – Harlean Carpenter Za života je nazivana vampom “platinstom plavušom” i “fatalnom ženom”, a poslije smrti ostala je snažnim mitom i idolom publike 30-ih godina. Nastupala je u tzv. salonskim filmovima i filmovima o životu podzemlja.
Na filmu od 1927., zvijezdom postaje kao zavodnica u Paklenim anđelima (H. Hughes, 1930). Platinasta plavuša, tzv. vamp, potom snima seriju komercijalno iznimno uspješnih filmova. Isprva slabije cijenjena glumica, Večerom u osam (G. Cukor, 1933) stječe ugled komičarke, uspješno parira S. Tracyju (Oklevetana dama, J. Conway, 1936) i C. Gableu (Supruga protiv tajnice, C. Brown, 1936) u ulogama jezičavih gradskih djevojaka. Na vrhuncu karijere umrla je od uremije za snimanja filma “Saratoga”, koji je dovršila njezina dublerica. O njoj su snimljena dva filma. Američki filmski institut proglasio je Jean Harlow jednom od 25 najvećih ženskih filmskih zvijezda svih vremena.
Dan D, iskrcavanje Saveznika u Europi – 1944.
Bitka za Normandiju bitka je koja se 1944. godine vodila između snaga nacističke Njemačke, koje su okupirale zapadnu Europu, i savezničkih snaga u Drugom svjetskom ratu. Sedamdeset godina kasnije, invazija Normandije, poznata i kao Operacija Overlord, ostaje najveća pomorska invazija u povijesti, invazija koja je uključivala preko tri milijuna vojnika koji su prevezeni preko kanala La Manche iz Engleske u Normandiju u okupiranoj Francuskoj.
Iskrcavanje u Normandiji započelo je noćnim padobranskim i jedriličarskim desantom, masivnim zračnim napadima i pomorskim bombardiranjem nakon kojeg je uslijedio amfibijski desant na dan 6. lipnja ili na Dan D. Bitka za Normandiju potrajala je još dva mjeseca koliko je trebalo savezničkim snagama da uspostave čvrst mostobran na europskom kopnu i da probiju njemačku liniju fronta u Francuskoj, a okončana je sa oslobađanjem Pariza i uništenjem džepa kod Falaisea.
Vladimir Arko, hrvatski industrijalac – 1945.
Vladimir Arko (Zagreb, 16. rujna 1888. – Zagreb, 6. lipnja 1945.) zagrebački poduzetnik. Nakon što je s ocem Mijom (1841–1920) kratko radio u obiteljskom poduzeću Arko, tvornica vina i rakije (osnovana 1867), Vladimir Arko je ubrzo u potpunosti preuzeo cjelokupno očevo poslovanje.
Godine 1916. osnovao je poduzeće za veletrgovinu »ovozemnim i inozemnim proizvodima« koje je iduće godine reorganizirao i preimenovao u Vladimir Arko, poduzeće za proizvodnju likera, konjaka, rakije, žeste, pjenušca, pjenice, bezalkoholnih pića i bačava. Tijekom vremena, postao je jedan od najznačajnijih zagrebačkih gospodarstvenika. Kako se poduzeće razvijalo, Arko je osnivao nove tvornice: alkoholnih pića (1917), špirita i kvasca (1918), bačava (1921), emajliranoga posuđa te etera i kemijskih proizvoda (1932), te ih opremao najsuvremenijim strojevima.
Ulagao je u promidžbu svojih proizvoda među ostalim i s pomoću modernoga dizajna naljepnica za boce. U rujnu 1937. poduzeće je pretvorio u dioničko društvo, kojemu je bio većinski vlasnik. Tvornice špirita, kvasca, likera i kemikalija u izmijenjenim su uvjetima poslovale nakon II. svj. rata, a od 1950. sjedinjene su s tvornicama likera Pokorny te konjaka i likera Patria i od tada djeluju pod zajedničkim nazivom Marijan Badel.
Osnovana NBA liga – 1946.
Godine 1946. godine, National Basketball Association (hrv. Nacionalni košarkaški savez) je uspostavljen, te je organizirao natjecanje za muške profesionalne klubove iz SAD-a i Kanade. Smisao saveza bila je povećavanje popularnosti košarke. Prva utakmica održana je u Torontu 1. studenog 1946., a momčadi su bile Toronto Huskies i New York Knickerbockers. Drugi savez u SAD-u, Američki košarkaški savez, prijetio je narušavanjem popularnosti NBA sve do 1976. godine kada su se NBA i američki savez spojili. Danas je NBA najjača profesionalna košarkaška liga na svijetu po popularnosti, zaradom, talentu i razini natjecanja.
NBA je bila liga nekih košarkaških genijalaca uključujući: Georgea Mikana, prvog dominantnog big mana; Boba Cousyja, igrača s nevjerojatnom kontrolom lopte; Bill Russell, obrambenog genijalca; Wilta Chamberlaina, jedinog igrača koji je zabio sto koševa na jednoj utakmici; Kareema Abdul-Jabbara, igrača s najviše postignutih koševa u karijeri; Johna Stocktona, genijalnog razigravača, te naravno Michaela Jordana, prema brojnim stručnjacima, najpotpunijeg igrača svih vremena.
NBA ima i svoju žensku inačicu WNBA koja je započela 1997. Iako je početna sezona bila puna nesigurnosti, nekoliko igračica koje su igrale vrlo atraktivnu košarku spasile su cijeli projekt i podigle razinu popularnosti WNBA na višu razinu. Ostali ženski profesionalni sportovi u SAD-u su propali isključivo zbog popularnosti WNBA.
Carl Gustav Jung, psiholog i psihijatar — 1961.
Carl Gustav Jung (Kesswill, 26. srpnja 1875. – Zürich, 6. lipnja 1961.), švicarski psiholog i psihijatar. Doktorirao je medicinu u Baselu. Godine 1904. razradio je metodu testiranja koja je postala standardni postupak u otkrivanju ˝kompleksa˝. Začetnik je tzv. analitičke psihologije u kojoj se razlikuju dva sloja nesvjesnoga : osobno nesvjesno i kolektivno nesvjesno (rjeđe korišteni naziv je ˝arhetipska psihologija˝- no, taj se nazivak rabi i za varijantu jungovske psihologije koju je razvio moderni Jungov nastavljač James Hillman). Jungova psihologija dala je značajne rezultate u interpretaciji mitoloških i religijskih simbola. Njegova djela imaju snažan utjecaj u mnogim područjima kulturnog stvaralaštva (Jungov je utjecaj vidljiv, npr. u djelima Mircea Eliadea, Josepha Campbella, Ericha Neumanna, Hermanna Hessea,..).
Tetris, prva računalna igra iz SSSR-a – 1984.
Tetris logička je videoigra, izdana na gotovo svim igraćim platformama. Jedna je od najpoznatijih videoigara uopće. Tvorac igre je bio ruski znanstvenik Aleksej Pažitnov, programer u računalnom centru Sovjetske akademije znanosti. Ime “tetris” dolazi od grčkog prefiksa “tetra-” (“četiri”), jer su svi dijelovi sastavljeni od četiri segmenta, i tenisa, Pažitnovljevog omiljenog sporta. Verziju igre za IBM PC platformu napravili su Pažitnovljevi prijatelji Dmitrij Pavlovski i Vadim Gerasimov.
Igra se pojavila na gotovo svim igraćim konzolama, računalnim sustavima, kao i na uređajima kao što su džepni kalkulatori, mobilni telefoni, džepna računala i drugi. U svojim nebrojenim inačicama Tetris je jedna najvećih videoigara svih vremena.
Tetris je od samih početaka bio predmet spora oko autorskih prava. Godine 1985., nakon što ju je Pažitnov programirao na računalu Electronika 60, a Gerasimov i Pavlovski je prebacili na PC, igra je stekla veliku popularnost u Moskvi, a IBM PC inačica je dospjela do Budimpešte, gdje ju je otkrila britanska softverska kuća “Andromeda”. Prepoznavši potencijalni hit, “Andromeda” je kontaktirala Pažitnova kako bi dobila prava na distribuciju igre, no pregovori su bili neuspješni i “Andromeda” je, i bez programerove dozvole, prava na igru prodala američkoj softverskoj kući “Spectrum Holobyte”, koja je na američkom tržištu naredne godine izdala IBM PC inačicu Tetrisa. Popularnost igre je bila nevjerojatna i izazvala je pomamu kakva je do tada bila rijetko viđena kod računalnih igara.
Nakon dvije godine borbe oko autorskih prava, “Andromeda” je 1987. uspjela dobiti pravo na distribuciju licence za sva kućna računala. Pojavile su se i verzije igre za tada popularna računala Amigu i Atari.
Najveći dio svoje popularnosti Tetris je stekao na igraćoj konzoli Game Boy, na kojoj je izdan 1989. Rasprostranjenost konzole popularizirala je Tetris do te mjere da je postao nezaobilazan dio popularne kulture.
Dan ruskog jezika
Počevši od 2010. godine 6. lipnja obilježava se Dan ruskog jezika kao jednog od službenih jezika OUN. Prema podacima UNESCO-a trenutno u svijetu postoji oko 6 500 jezika. Polovini od njih prijeti izumiranje. Svakih 14 dana nestaje po jedan jezik. Ruski jezik je jedan od 6 službenih jezika OUN i po ukupnom broju osoba koji njime govore ulazi u prvih deset svjetskih jezika. Njime se koristi oko 260 milijuna ljudi u ZND (Zajednici Neovisnih Država: 11 bivših sovjetskih republika – Armenija, Azerbajdžan, Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan, Moldavija, Rusija, Tadžikistan, Turkmenistan, Ukrajina, Uzbekistan), SAD, Kanadi, Izraelu, Njemačkoj, Poljskoj, Turskoj i drugim zemljama. Oko 150 milijuna ljudi smatra ruski jezik svojim materinskim jezikom. U Rusiji njime govori preko 130 milijuna ljudi, od kojih ga oko 110 milijuna Rusa smatra svojim materinskim jezikom.
