NA DANAŠNJI DAN: Franjo Ksaverski, Georg Simon Ohm, Billie Holiday, Bjelovarski ustanak, Krsto Hegedušić, Ante Topić Mimara, Svjetski dan zdravlja
Franjo Ksaverski, misionar – 1506.
Franjo Ksaverski (Francisco Javier; Xabier, 7. travnja, 1506. – otok Shangchuan ispred Kantona (Guangzhou), Kina, 3. prosinca, 1552., jedan od najistaknutijih isusovačkih misionara, upoznavši se s Ignacijem Loyolom bio je među utemeljiteljima isusovačkoga reda, misionar u Indiji, Malaji, Šri Lanki, Japanu.
Franjo Ksaverski
Poslije sv. Pavla, sv. Franjo Ksaverski smatra se najvećim misionarem Katoličke Crkve. Njegov lik znači prekretnicu u misijskom radu Crkve, jer joj je dao tako snažan zamah da se može jedino mjeriti sa zamahom sv. Pavla.
Papa Grgur XV. proglasio ga je svetcem 1622. U veljači 1553. tijelo je iz Kine prebačeno u Melaku, Malezija gdje je bilo pokopano narednih 8 mjeseci prije nego je brodom preneseno u Gou, u Indiji, gdje se i danas vrlo poštuje. Ruka mu se nalazi pohranjena na oltaru u crkvi Al Gesu u Rimu. Tijelo mu je ostalo neraspadnuto.
U Hrvatskoj nekoliko katoličkih župa ima za titulara sv. Franju Ksaverskoga (Švarča u Karlovcu, Kozarevac, Viduševec i Vugrovec ). U Zagrebu gradska četvrt, nastala oko kapele i poznatog prošteništa sv. Franje Ksaverskog iz 17. stoljeća nosi ime Ksaver.
Georg Simon Ohm, njemački fizičar – 1787.
Dana 16. ožujka 1787. rođen je Georg Simon Ohm, njemački fizičar.
OHM, Georg Simon
Ohm se istaknuo radovima s područja elektriciteta i magnetizma. Formulirao je zakon prema kojem je jakost struje koja prolazi vodičem proporcionalna naponu (Ohmov zakon).
Proučavao je nastajanje topline u vodiču kojim protječe struja, a bavio se različitim problemima s područja akustike.
Mjerna jedinica Ohm (Ω) kojom se iskazuje vrijednost električnog otpora nazvana je po njemu.
Istraživao je i u području akustike, optike, metala i matematike.
Billie Holiday, pjevačica – 1915.
Billie Holiday, pravo ime – Eleanor Gough McKay (Philadelphia, 7. travnja 1915. – New York, 17. srpnja 1959.), znana među jazz poklonicima kao Lady Day, predstavlja jednu od najznačajnijih jazz pjevačica svih vremena uz Sarah Vaughan i Ellu Fitzgerald.
Billie Holiday
Nakon teška djetinjstva, slabo obrazovana, 1928. preselila se u New York. Godine 1933. otkrio ju je poznati producent John Hammond i organizirao snimanje s Bennyjem Goodmanom. Nakon toga je počela redovito nastupati i snimati s najvećim ondašnjim imenima jazz-pozornice: Countom Basiejem, Artiejem Shawom, Louisom Armstrongom, a najprisniju suradnju ostvarila je s Lesterom Youngom. Njezine snimke nastale 1935–42. vrhunska su djela jazza u razdoblju swinga. Lakoća i elementarnost njezina glasa te fraziranje »bez taktnih crta«, tj. izbjegavanjem naglašene dobe, ocrtavaju njezin osebujan individualan stil pjevanja. Dojmljivim izvedbama skladbi Strange Fruit, Good Morning Heartache, Lover Man, Easy Living i dr. ostavila je trajan trag u vokalnom jazzu. Autorica je ili koautorica poznatih pjesama: God Bless the Child, Don’t Explain, Fine and Mellow, Lady Sings the Blues, Stormy Blues i dr.
Bjelovarski ustanak – 1941.
Bjelovarski ustanak, povijesni je događaj, koji se dogodio početkom travnja 1941. godine, kada je u Bjelovaru i okolici došlo do pobune protiv jugoslavenske vlasti i proglašena je neovisna hrvatska država.
Na početku Drugoga svjetskog rata (u Kraljevini Jugoslaviji) 6. travnja 1941. godine vladalo je silno neraspoloženje hrvatskoga naroda prema tadašnjoj jugoslavenskoj vlasti. Već u prvim danima rata, Slavonska divizija jugoslavenske vojske iz Bjelovara krenula je prema bojištu u smjeru Bilogore i Podravine. Divizija se sastojala od 108., 42. i 40. pukovnije (puka). Kada su došli na područje Velikog Grđevca 108. pukovniji naređeno je, da krene prema Virovitici. Streljivo su dobili samo srpski vojnici, ne i hrvatski. Bilo je naređeno, da se ubije svaki hrvatski vojnik, koji se ne želi boriti protiv Nijemaca. Narednik satnije Ivan Čvek tajno je naoružao hrvatske vojnike. Izbila je pobuna u 108. pukovniji, tako što su hrvatski vojnici preuzeli nadzor nad pukovnijom i to je preraslo u ustanak protiv jugoslavenske vlasti.
Krsto Hegedušić, slikar – 1975.
Krsto Hegedušić (Petrinja, 26. studenoga 1901. – Zagreb, 7. travnja 1975.), hrvatski slikar.
To što se rodio u Petrinji nije za njega imalo velike važnosti, jer se poslije očeve smrti 1909. godine obitelj vratila u Hlebine od kuda je obitelj Hegedušić bila podrijetlom i od tada počinje njegova prisna veza s Podravinom.
Godine 1920. pohađa Privremenu višu školu za umjetnost i umjetni obrt ( današnju Likovnu Akademiju) u Zagrebu i slika prve arhetipske podravske idile. Specijalka kod Becića i grafički tečaj kod Krizmana obogatili su Hegedušićevo znanje, ali nisu utjecali na njegov slikarski stil.
U Parizu gleda slike Pietera Breughela i sluti svoju figuralnu morfologiju. Ni tada se ne prekida njegova veza s Podravinom. Iz sjećanja na podravska obojena stakla nastala je mala tempera, također na staklu Bilo nas je pet vu kleti. Malo poslije, 1929. , nakon susreta sa slikarima Tabakovićem i Postružnikom i pariškim đakom Leom Junekom, osniva skupinu Zemlja. Slika Harmonikaš iz tog razdoblja ideološki odbacuje umjetnost radi umjetnosti, Poplava je puna kritičkog naboja i razornog djelovanja. Podravski motivi tiskani 1933. kao vizualni korelat književnog ruralnog mita Miroslava Krleže popraćeni su i Krležinim predgovorom.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata u strahu od uhićenja zbog prijašnjih ljevičarskih istupa privaća zaštitu kardinala Stepinca i tijekom 1941. radi mnogobrojne skice za fresku Golgota u Mariji Bistrici. Poslije rata Hegedušić je imenovan redovitim profesorom Akademije likovnih umjetnosti, a 1950. dobiva naslov majstora slikara i postaje voditelj majstorske radionice. Hegedušićevo slikarstvo dokaz je da se umjetnost ne može posve odvojiti od spoznaje, zato u njegovim slikama ima i poruge i suvremenih otuđenja. Mladoženja, vol i pumpa iz 1969., slika je onoga što ostaje, a što je ostalo od grada, što je ostalo od čovjeka u gradu. Od 1971. do 1973. u spomen-domu na Tjentištu radi na velikom ciklusu fresaka. Prizori su puni strave. Čitav taj veliki i radikalni opus Krste Hegedušića ne možemo svrstati u lijepe slike, jer one su pobuna protiv zla.
U njegovoj rodnoj Petrinji od 1987. djeluje galerija koja se zove njemu u čast.
Ante Topić Mimara, kolekcionar i povjesničar umjetnosti – 1987.
Na današnji dan, u Korušcama u Dalmatinskoj zagori, 7. travnja 1898., rođen je Ante Topić Mimara, kolekcionar i povjesničar umjetnosti.
Ante Topić Mimara
Studirao je slikarstvo i restauriranje umjetnina u Rimu. Kolekcionarstvom se bavio od 1921. godine, a nakon Drugog svjetskog rata bio je savjetnik pri Jugoslavenskoj vojnoj misiji u Berlinu i Münchenu, gdje je radio na povratu opljačkanih hrvatskih i jugoslavenskih kulturno-umjetničkih dobara.
Umjetničku zbirku od oko 3.000 različitih predmeta od prapovijesti do 20. stoljeća, darovao je 1972. godine hrvatskom narodu, a zbirka je smještena i izložena u zgradi nekadašnje gimnazije na Rooseveltovu trgu u Zagrebu, u današnjem Muzeju Mimara. Pored toga, veliki dio kolekcije darovan je Narodnom muzeju Srbije u Beogradu.
Dana 30. siječnja 1987. u Zagrebu je umro Ante Topić Mimara, kolekcionar i povjesničar umjetnosti.
Svjetski dan zdravlja
Svjetska zdravstvena organizacija, SZO (engl. World Health Organization, WHO) posebna je organizacija Ujedinjenih naroda koja djeluje kao koordinirajuće tijelo međunarodnog javnog zdravstva. Sjedište joj je u Ženevi u Švicarskoj. SZO su osnovali UN 7. travnja 1948. godine. Prvi predsjednik skupštine SZO-a bio je prof. Andrija Štampar. “Svjetski dan zdravlja” obilježava se svake godine pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije.
