NA DANAŠNJI DAN: Johannes Kepler, Rudolf Valdec, Mato Lovrak, Međunarodni dan žena, Cockta, američka intervencija u Vjetnamu

Johannes Kepler otkrio treći zakon gibanja planeta – 1618.

Johannes Kepler

Johannes Kepler, njemački astronom, matematičar i astrolog ustanovio je gibanje planeta po elipsama, te time srušio teorije i vjerovanja da se planeti oko Sunca gibaju po kružnicama (Prvi Keplerov zakon).

Drugi Keplerov zakon − radijvektor (provodnica) kaže da Sunce-planet (dužina koja spaja središte Sunca i trenutni položaj planet), prelazi u jednakim vremenskim razmacima jednake površine.

Treći Keplerov zakon − Kvadrati ophodnih vremena planeta proporcionalni su kubovima njihovih srednjih udaljenosti od Sunca.

Rudolf Valdec, kipar – 1872.

Rudolf Valdec (Krapina, 8. ožujka 1872. – Zagreb, 1. veljače 1929., hrvatski kipar.

Učio je na Obrtničkoj školi u Zagrebu te potom od 1897. studira na akademijama u Beču i Münchenu. Radio je kod A. Kühnea u Beču i kod S. Eberlea u Münchenu. Zbog studija kraće je boravio u Italiji, Rusiji, Njemačkoj i Francuskoj.

Po povratku u Zagreb otvara vlastiti atelje u Bosanskoj ulici u Zagrebu, gdje je radio do svoje smrti. Bio je profesor dekorativnog kiparstva i anatomije na Akademiji za umjetnost i obrt u Zagrebu (1908–1929). Bio je član Jugoslavnske akademije znanosti i umjetnosti.

Na prekretnici stoljeća kad se formira krug zagrebačkih likovnih umjetnika Rudolf Valdec je s Robertom Frangešom predstavnik i začetnik modernog hrvatskog kiparstva. Među njegove poznate učenike spada Joza Turkalj.

Pod utjecajem bečke secesije radi u ranijoj fazi alegorijsko-tematsku plastiku (Ljubav, sestra smrti; Sputani genij; Marija Magdalena; Memento mori).

Sklonost podrobnoj obradbi pojedinosti i vjernoj reprodukciji viđenoga ostvario je u mnogobrojnim realističnim poprsjima. Glavne radove dao je u velikom broju portreta, modeliranih rukom iskusnoga majstora usmjerenoga na realističku karakterizaciju (Strossmayer, F. Rački, V. Jagić, I. Kršnjavi, I. Mažuranić, I. Trnski, i dr.). Izveo je javne i nadgrobne spomenike I. Kukuljevića, F. Račkoga i S. Miletića (Zagreb), S.S. Kranjčevića (Sarajevo), D. Obradovića (Beograd), V. Jagića (Varaždin), F. Livadića (Samobor). Njegovi dekorativni plastični radovi nalaze se na bivšoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici, Umjetničkome paviljonu, zagrebačkom groblju Mirogoj te drugim javnim ustanovama u Zagrebu.

Mato Lovrak, pisac – 1899.

Lovrak, Mato, hrvatski dječji pisac (Veliki Grđevac, 8. III. 1899 – Zagreb, 13. III. 1974). Završio učiteljsku školu u Zagrebu te radio kao učitelj u Kutini, Ilovskome Klokočevcu, Velikome Grđevcu, Velikim Zdencima i Zagrebu. Napisao je nekoliko desetaka pripovijetki i romana za djecu te tri romana za odrasle koji nemaju veće značenje.

Mato Lovrak

Prvim romanom Deca Velikog Sela (1933), poslije nazvanim Vlak u snijegu i objavljenim u više od trideset izdanja, predstavio se kao izrazito zreo pripovjedač. Prvi je u hrvatskoj dječjoj književnosti uveo seosku djecu kao glavne protagoniste, a u romanima i pripovijetkama dao prednost akciji. Gradska djeca u njegovim se djelima pojavljuju rjeđe i njihovi su portreti beživotni i shematski (Neprijatelj broj 1, 1938; Prijatelji, 1941; Dječak konzul, 1954).

Lovrak nije težio stvoriti idealan tip bezbrižna djeteta; u pripovijetkama i romanima dao je sliku djece svojega doba. Osobito je živo njegovo zanimanje za skupine seoske djece i njihove igre. U Družbi Pere Kvržice (1933), jednom od njegovih najpoznatijih romana, skupina djece što pod vodstvom naslovnoga lika nedaleko od sela uređuje zapušten mlin i tako gradi ljetovalište za vlastitu razonodu nije bezlična, nego su uglavnom svi likovi individualizirani. Lovrakovi su romani kratki, sažeta izraza, ispripovijedani jednostavno, ali gdjekad vrlo uspješno poniru u psihologiju djetinjstva. Nerijetko se u njegovim djelima zrcali i vrijeme u kojem su nastala, s blagom kritikom svijeta odraslih. Zamjeriti se može katkad prenaglašena pedagoška tendencija, socijalno angažiranje i inzistiranje na sretnim završetcima.

Međunarodni dan žena – 1909.

Međunarodni dan žena (skraćeno Dan žena) obilježava se 8. ožujka svake godine. Tog dana se slave ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog spola.

Prvi Dan žena je obilježen 8. ožujka 1909. u SAD-u deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike. Između ostalih važnih povijesnih događaja, njime se obilježava i požar u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku 1911. godine kada je poginulo preko 140 žena.

U Kopenhagenu je 1910. godine Međunarodna Konferencija žena proglasila je 8. ožujka danom žena radnica.

Predstavljena Cockta, slovenska verzija Coca Cole

Priča o Cockti započinje u ranim 1950-im. Naime, tada je vodstvo tvrtke Slovenijavino došlo na zamisao stvaranja jedinstvenog osvježavajućeg slovenskog pića koje bi moglo konkurirati sličnim pićima iz inozemstva. Diplomirani inženjer kemije Emerik Zelinka, zaposlenik istraživačkog laboratorija tvrtke Slovenijavino, te otac Cockte stvorio je osvježavajuće piće koristeći lokalno ljekovito bilje, dok ga je u isto vrijeme stvorio jedinstvenim, umjesto da pokušava kopirati slična inozemna pića.

Zelinka i njegova ekipa su bili uspješni, te je Cockta rođena s novim, definiranim okusom koji proizlazi iz mješavine jedanaest različitih ljekovitih biljaka. Među njima je i divlji šipak – plod koji utječe na njezinu poznatu i karakterističnu aromu – koji se do tada koristio samo za vrijeme obične prehlade za pravljenje čaja od šipka.

Razvoj i promocija novog Cockta proizvoda bio je jedan od prvih projekata baziranih na tržištu u tim danima. Marketinška kampanja je pažljivo pripremljena: dovedeni su dizajneri, uključujući neke studente arhitekture, koji su dizajnirali korporativni imidž koristeći skromni izbor tipografije koju su imali na raspolaganju. Također su morali dizajnirati originalnu karakterističnu bocu baziranu na suvremenom dizajnu pivske boce, te na kraju, kartonsko pakiranje i dostavna vozila.

Mnogi stariji Slovenci će se još uvijek sjećati plakata koji su pomeli cijelu zemlju kao dio marketinške kampanje: na njima je bila istaknuta prekrasna mlada žena s kosom svezanom u rep i plavim očima kako u svojim rukama drži bocu tajanstvenog novog pića. Prvo slovensko osvježavajuće piće vrhunske kvalitete, te njezin vrhunski korporativni imidž su predstavljeni javnosti po prvi put u ožujku 1953. na tradicionalnom međunarodnom natjecanju u skijaškim skokovima u Planici. Od tada Planica i Cockta idu ruku pod ruku, te su povezane jedna s drugom više od pedeset godina.

U godinama koje su slijedile Cockta je postala piće za mlade i ne-tako-mlade generacije, za sve koji cijene zdravi stil života. Prve godine proizvodnje četiri milijuna boca Cockte su prodani samo u Sloveniji, dok je deset godina kasnije prodaja skočila na 71 milijun. Iz Slovenije, Cockta se proširila na duga tržišta SFRJ, gdje su ustanovljene tvornice s dozvolama za punjenje boca.

Godine 2000. je marku Cockta kupila prehrambena tvrtka Kolinska, a 30. lipnja 2010. je Drogu Kolinsku d.d. i njenu robnu marku Cockta kupila Atlantic Grupa d.d. iz Hrvatske.

Američka intervencija u Vjetnamu – 1965.

Dana 8. ožujka 1965. u Južni Vijetnam se iskrcalo 3.500 američkih marinaca, čime je počelo masovno uključenje kopnenih trupa SAD u Vijetnamski rat.

Početkom 1968. broj američkih trupa u Južnom Vijetnamu popeo se na 525.000.

Američka razočaranost ratom dovela je do velikog povlačenja američkih kopnenih snaga kao dio politike poznate pod nazivom Vijetnamizacija čiji je cilj bio okončanje američke umiješanosti u rat te prebacivanje borbe s Komunistima na južne Vijetnamce.

Unatoč mirovnom sporazumu iz Pariza kojeg su potpisale sve zaraćene strane u siječnju 1973. godine, sukobi su se nastavili. U SAD-u i većem dijelu zapadnog svijeta razvio se veliki antiratni pokret. Taj pokret postao je dijelom kontrakulture 60-ih godina prošlog stoljeća.