NA DANAŠNJI DAN: Alessandro Volta, Dora Pejačević, Josif Visarionovič Staljin, Ivan Supek, Međunarodni dan očuvanja energije

Alessandro Volta, izumitelj – 1827.

Alessandro Volta, punim imenom Alessandro Giuseppe Antonio Anastasio Volta (Como, 18. veljače 1745. – Como, 5. ožujka 1827.), talijanski fizičar, jedan od osnivača elektrostatike.

Alessandro Volta

Profesor u Paviji. Razjasnio je Galvanijev pokus sa žabljim kracima, električnim naponom koji nastaje između dvaju metala kada je između njih elektrolit. Konstruirao je prvi galvanski članak (Voltin članak).

Izumio je elektrofor (1775.) i konstruirao jednu vrstu elektrometra.

Po njemu se nazivaju jedinica za mjerenje električnoga napona volt i mjerni instrument za mjerenje električnoga napona voltmetar.

Dora Pejačević, hrvatska skladateljica – 1923.

Dana 5. ožujka 1923. umrla je Dora Pejačević, hrvatska skladateljica.

Dora Pejačević

Iza Dore Pejačević ostao je opus od 58 djela s područja orkestralne, vokalno-instrumentalne, komorne i glasovirske glazbe.

Među njima se posebno ističu četiri pjesme za ženski glas i orkestar (Verwandlung op. 37b, Liebeslied op. 39, Zwei Schmetterlingslieder op. 52), Tri pjesme op. 53 na tekstove F. Nietzschea, niz glasovirskih minijatura, Glasovirski kvintet u h-molu op. 40, Gudački kvartet u C-duru op. 58, Simfonija u fis-molu op. 41, Koncert u g-molu za glasovir i orkestar op. 33, Phantasie concertante u d-molu za glasovir i orkestar op. 48 te Sonata za glasovir u As-duru op. 57.

Josif Visarionovič Staljin, diktator – 1953.

Dana 5. ožujka 1953. umro je Josif Visarionovič Staljin, sovjetski političar i državnik, vođa SSSR-a od 1924. godine do smrti.

Josif Visarionovič Staljin

U doba njegove vladavine Sovjetski Savez se razvio iz nazadne poljoprivredne zemlje u svjetsku silu. Kao ključni partner nacističke Njemačke kroz Pakt Hitler-Staljin, a kasnije kao partner zapadnih saveznika, imao je odlučujući utjecaj na početak i tijek Drugog svjetskog rata te poslijeratno oblikovanje Europe.

Tijekom Staljinove vladavine ubijeni su deseci milijuna ljudi kao dio političkih progona diktatorske vlasti te od poslijedica i zabluda ekonomske politike.

Glavni je krivac za Holodomor, u kojem je isplaniranim genocidom ubijeno od tri do pet milijuna Ukrajinaca. Izjava „Smrt jednog čovjeka je tragedija, smrt milijuna- statistika” se često krivo pripisuje Staljinu, iako ju je zapravo izrekao pisac Erich Maria Remarque.

Ivan Supek, hrvatski fizičar, filozof, pisac i humanist – 2007.

Dana 5. ožujka 2007. godine umro je Ivan Supek, hrvatski fizičar, filozof, pisac i humanist.

Supek je 1940. godine doktorirao fiziku i filozofiju u Leipzigu pod vodstvom fizičara Wernera Heisenberga, s kojim je nastavio rad na kvantnoj teoriji polja do 1943. godine.

Ivan Supek

Kasnije se bavio istraživanjem teorije metala na niskim temperaturama te je poznat po otkriću diferencijalne jednadžbe za električnu vodljivost materijala na tim temperaturama.

Autor je brojnih romana i drama s filozofskim, političkim i znanstveno-fantastičnim temama. Njegov roman Proces stoljeća priča je o procesu protiv poznatog američkog fizičara Roberta Oppenheimera.

Bio je kritičar procesa globalizacije i zagovornik teze o socijalnoj jednakosti te je u doba prisilne šutnje u domovini održavao predavanja na mnogim svjetskim sveučilištima (američkim, britanskim, njemačkim i francuskim). Umro je u svom stanu u Zagrebu 5. ožujka 2007. nakon duge bolesti. U spomen na Ivana Supeka, gimnazija u Zagrebu nosi njegovo ime kao X. Gimnazija “Ivan Supek” te svake godine od 5. ožujka do kraja mjeseca travnja održava proslavu Dani Ivana Supeka.

Međunarodni dan očuvanja energije

U vrijeme kad se oko energije fosilnih goriva vode ratovi i razbija glava oko pitanja što kad tih izvora energije nestane, postaje nam svima malo po malo, iako presporo, jasno da ni energija nije vječna, bar ne u onom obliku u kojem bismo to htjeli.

Ovaj dan je proglašen Svjetskim danom očuvanja energije baš da bi se potaklo bolje shvaćanje i rješavanje tog problema. Svi već dobro znamo da fosilna goriva nisu najbolje rješenje. Teško zagađuju okoliš i naše zdravlje, izravno smogom i ispušnim plinovima ili neizravno efektom staklenika i stanjivanjem ozonskog sloja.