NA DANAŠNJI DAN: Patentiran Colt revolver, Paul Julius Freiherr von Reuter, Boris Papandopulo, osnovan Prvi hrvatski gardijski zbor, prvi slučaj nove koronavirusne bolesti u Hrvatskoj

Samuel Colt prijavio patent za revolver – 1836.

Samuel Colt (19. srpnja, 1814. – 10. siječnja, 1862.) je bio inovativni američki izumitelj i industrijalac iz Hartforda, Connecticut.

Osnovao je tvrtku Colt’s Patent Firearms Manufacturing Company (danas Colt’s Manufacturing Company), te masovno proizvodio revolvere komercijalno uspješne.

Izumio je prvi revolver Colt Paterson koji je patentiran 1836. Postoji citat koji se često mogao čuti tijekom Divljeg zapada: “Bog je stvorio čovjeka, ali ih je Samuel Colt učinio jednakim.”

Paul Julius Freiherr von Reuter, osnivač prve novinske agencije na svijetu – 1899.

Paul Julius Freiherr von Reuter (Baron Reuter, Kassel, 21. srpnja 1816. – Nica, 25. veljače 1899.), njemački poduzetnik, poznat po tome što je osnovao novinsku agenciju “Reuters Telegraphic Comp. Incorporated”.

Njegovo je pravo ime zapravo bilo Israel Josphat Beer, a zanimanjem nije bio ni pisac, ni novinar, ni urednik, nego – poduzetnik. Na mnogo je mjesta zabilježeno kako je on bio spreman baviti se bilo čime samo da bi uspio u životu.

U banci svoga strica počeo je raditi kao pisar kad je imao samo 13 godina. Poslije nekoliko godina zaključio je kako bi predugo trajalo dok postane bankar i počeo je raditi u nekoj nakladničkoj kući. Uvidjevši da bi bolje prolazio kad ne bi bio židovskog podrijetla – pokrstio se.

Nedugo zatim preselio se u Göttingen, gdje je upoznao Gaussa, slavnog matematičara i fizičara, koji se tada bavio telegrafijom. Vidjevši to “čudo tehnike”, Reuter je počeo razmišljati kako bi ga upotrijebio i zaradio novac.

Godine 1848., pune previranja, Pariz je još bio svjetska metropola i u političkom smislu pa je odlučio ondje okušati sreću. Nakon nekog vremena došao je napokon na pravu ideju: kad je prekinuta telegrafska linija Aachen – Bruxelles, za prijenos informacija organizirao je golubinju poštu, no to je ipak završilo neuspjehom.

Reuter se tada uputio u London i u središtu grada otvorio telegrafski ured. Napokon je dobro zarađivao prenoseći komercijalne informacije, no nekoliko godina nije uspio nagovoriti novine da za razumno malu naknadu, plaćenu unaprijed, od njega uzimaju vijesti iz inozemstva i objavljuju ih. Paul Julius Reuter (plemićku je titulu dobio od engleske kraljice 1871. godine, ali ju je bilježio “po njemački”) bio je, dakako, uporan čovjek i 8. listopada 1858. objavljena je prva vijest s oznakom Reuter. Već sljedeće godine uslijedio je uistinu velik uspjeh: agencija Reuters prenijela je govor Napoleona III. isti dan kad ga je održao u francuskom parlamentu.

Boris Papandopulo, kompozitor – 1906.

Boris Papandopulo, hrvatski skladatelj i dirigent (Bad Honnef, Njemačka, 25. II. 1906 – Zagreb, 16. X. 1991). Potomak ugledne obitelji Strozzi, koja je njegovala kazališnu i glazbenu umjetnost. Majka mu je bila Maja Strozzi-Pečić, cijenjena sopranistica, a otac ruski plemenitaš Konstantin Papandopulos. Diplomirao je kompoziciju 1929. na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi B. Berse. Dirigiranje je učio na Novom konzervatoriju u Beču kod Dirka Focka.

Bio je zborovođa pjevačkoga društva Kolo i dirigent Društvenog orkestra Hrvatskoga glazbenog zavoda u Zagrebu, zborovođa pjevačkoga društva Zvonimir u Splitu, potom u Zagrebu zborovođa Kola, dirigent i ravnatelj Opere te dirigent Simfonijskog orkestra Hrvatskoga krugovala. Nakon II. svjetskog rata dirigirao je Operom u Rijeci, Sarajevu, Zagrebu i Splitu.

Ostavio je opsežan opus s više od 400 djela. Pisao je za sva glazbena područja: orkestralnu , koncertantnu i komornu glazbu, solističke skladbe, glazbeno-scenska djela i kantate, filmsku glazbu, sakralne skladbe te skladbe za glas ili zbor . Visoka razina skladateljskoga zanata i trajna znatiželja prema novomu omogućile su Papandopulu da nadvlada estetičke i ideološke rascjepe svojega doba.

Premda je isprva deklarativno pristajao uz nacionalni stil i folklor, Papandopulov je skladateljski izričaj u osnovi antiromantičarski i neoklasicistički. Njegov virtuozni neoklasicizam, specifična novobarokna motoričnost i ponekad hindemithovska zvukovnost najbolje se očituju u skladbama kao što su Sinfonietta iz 1938. ili pak Concerto da camera iz 1929. Uporaba folklora u njegovu opusu nikada nije ostala na razini pukih harmonizacija pučkih napjeva, nego je rušila tradicionalne forme i stvarala slobodne ciklične oblike. Pritom je posezao za arhetipskim slojevima i različitim tradicijama. To je posebno vidljivo npr. u Slavoslovijama za soliste, zbor i orkestar ili u Muci gospodina našega Isukrsta za muški zbor. Otvoren za nove glazbene pojave, Papandopulo je rabio i dodekafoniju . Njegov opus pripada u sam vrh hrvatske umjetničke glazbe XX. st.

Osnovan Prvi hrvatski gardijski zbor – 2000.

HGZ bio je počasna i zaštitna postrojba Oružanih snaga Republike Hrvatske zadužena za izvršavanje protokolarnih zadataka za potrebe državnog vrha do 2000. godine. Osnovan je 25. veljače 1994. godine. Pripadnici postrojbe skrbili su za sigurnost predsjednika Republike. Uz to je služila kao straža ispred nekih državnih institucija.

Gardijski zbor u svojem sastavu činile su četiri bojne te 1. hrvatski gardijski zdrug kao zasebna elitna borbena postrojba. Ona je bila smještena u vojarni Rakitje u općini Sveta Nedjelja pokraj Zagreba, dok su četiri bojne imali svoju bazu u vojarni Tuškanac na Gornjem Gradu u Zagrebu.Unutar sastava Zbora, a za potrebe Sinjske Alke bio je ustrojen 4. konjički vod sa sjedištem u Sinju.

Gardijski zbor imao je i vlastitu postrojbu Vojne policije.

Pripadnici Gardijskog zbora nosili su zelene vojne odore i crvene beretke.

U sastavu počasne bojne 1. HGZ. od 5. rujna 1998. godine bilo je i 19 povijesnih postrojbi koje su u Gakovu (na Bilogori) dali prisegu i primili zastavu 1. Hrvatskog gardijskog zbora. Bili su pozivane na veća državna, odnosno vojna događanja.

2000. godine postrojba je ukinuta, a umjesto nje za potrebe diplomatskog protokola ustrojena je Počasno-zaštitna bojna.

Zabilježen prvi slučaj nove koronavirusne bolesti u Hrvatskoj – 2020.

Nacionalni krizni stožer i Krizni stožer Ministarstva zdravstva je obavijestio da je dijagnosticiran prvi slučaj bolesti novog koronavirusa 2019 (COVID-19, engl. CoronaVirus Disease-19) uzrokovanog infekcijom SARS-CoV-2 u Hrvatskoj, u Zagrebu.

Oboljeli je mlađi muškarac u dobi od 25 godina koji je 20.2.2020. doputovao iz pokrajine Lombardije (grada Milana) u Italiji, koje je zahvaćeno epidemijom novim koronavirusom od 21. veljače 2020., kada je zabilježeno naglo povećanje broja oboljelih osoba s lokalno stečenom infekcijom, posebice u dvije regije – Lombardija i Veneto.

Oboljeli je hospitaliziran u izolaciji u Klinici za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu i trenutno je njegovo zdravstveno stanje stabilno. Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ je specijalizirana bolnica s odgovarajuće educiranim osobljem i potrebnom opremom za pružanje odgovarajućeg liječenja i skrbi, uz osiguranu primjenu mjera za sprječavanje širenja infekcije.