Hrvatski proizvodi uživat će zaštitu na kineskom tržištu

Sporazumom između Europske unije i Vlade Narodne Republike Kine o suradnji u području oznaka zemljopisnog podrijetla zaštitit će se ukupno 100 proizvoda iz Europske unije na kineskom tržištu te još njih 175 u roku od četiri godine od sklapanja sporazuma
Damir Špehar/PIXSELL

Europski parlament dao je suglasnost za sklapanje sporazuma između EU i Kine o suradnji u području oznaka zemljopisnog podrijetla i njihovoj zaštiti, čime su ispunjeni uvjeti za zaštitu europskih proizvoda s oznakom zemljopisnog podrijetla, pa tako i hrvatskih, na kineskom tržištu.

Komentirajući sporazum, hrvatski eurozastupnik i član Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Tomislav Sokol istaknuo je da je za Hrvatsku posebice važno to što će se u naredne četiri godine od sklapanja sporazuma na kineskom tržištu zaštititi i tradicionalni hrvatski proizvodi.

Neretvanska mandarina, Baranjski kulen, Dalmatinski pršut, Drniški pršut, Lički krumpir, Dingač i Istarski pršut uživat će kvalificiranu zaštitu na kineskom tržištu koje broji više od milijardu potrošača.

To znači da će navedeni proizvodi s oznakom zemljopisnog podrijetla biti zaštićeni od bilo kakvog predstavljanja koje bi naznačilo ili sugeriralo da ta roba potječe sa zemljopisnog područja koje nije stvarno mjesto podrijetla roba, pa čak i u slučajevima kad bi se na proizvodu naznačilo da se radi o imitaciji zaštićenog proizvoda, rekao je Sokol.

– Drugim riječima, naše vino Dingač s Pelješca, mandarine iz doline Neretve ili pršut i kulen kojima se dičimo, uskoro će uživati zaštitu i izvan granica Europske unije.

Sporazumom između Europske unije i Vlade Narodne Republike Kine o suradnji u području oznaka zemljopisnog podrijetla zaštitit će se ukupno 100 proizvoda iz Europske unije na kineskom tržištu te još njih 175 u roku od četiri godine od sklapanja ovog sporazuma.

Ovaj sporazum predstavlja važan prvi korak i trebalo bi popis zaštićenih proizvoda što prije proširiti kako bi se zaštitile mnoge oznake zemljopisnog podrijetla EU-a koje su još uvijek isključene, smatra Sokol.

Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU-a u Kinu u posljednjem desetljeću znatno je porastao, s godišnjom stopom rasta od više od 20 posto u razdoblju od 2009. do 2019. Kina je također postala treće najveće odredište za izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz EU-a, nakon Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a.

Aktualno
Gospodarstvo
Hrvatska