NA DANAŠNJI DAN: Bitka kod Varne, marinci, Richard Burton, Enrico Morricone, Vojo Radoičić, Ataturk, Luciano Sušanj, znanost za mir
Bitka kod Varne – 1444.
Dvogodišnji rat protiv Osmanskoga Carstva, uslijedio je nakon što je Vladislav I. prihvatio tumačenje da desetogodišnje primirje s Turcima iz 1443. nije važeće, budući da se Turcima kao nevjernicima nije moglo vjerovati na riječ. Unatoč značajnoj vojnoj premoći, u Bitki kod Varne 10. studenog 1444. kralj je ubijen u sukobu s janjičarima koji su štitili sultana.
Osnovani američki marinci – 1775.
Korpus mornaričkog pješaštva SAD-a grana je Oružanih snaga SAD-a. Administrativno podpada pod Ministarstvo mornarice (Department of the Navy), ali se radi o zasebnoj grani oružanih snaga, usko vezana uz Ratnu mornaricu (US Navy) u pogledu vježbi, transporta i logistike. Američki Marinski Korpus nastao je pod imenom Kontinentalni Marinci kako bi se borili protiv engleskih kolonijalista. Prvi Marinci regrutirani su 10. studenog 1775. u ‘krčmi’ Tun Tavern.
Richard Burton, britanski glumac – 1925.
Dana 10. studenog 1925. godine u malom velškom mjestu Pontrhydyfen rođen je Richard Burton.
Burton je ostao zapamćen po svom milozvučnom baritonu i iznimnom glumačkom talentu, za kojeg mnogi smatraju da je potraćen u neumjerenom hedonizmu.
Dobitnik BAFTA-e, Zlatnog globusa i Tonyja za njaboljeg glumca, u sedam nominacija niti jednom nije osvojio Oscara. Javnost Burtona pamti i po njegovoj vezi s drugom suprugom, glumicom Elizabeth Taylor, koja je bila česta medijska tema.
Umro je 1984. godine, u svom domu u Célignyju u Švicarskoj, gdje je i pokopan.
Enrico Morricone, skladatelj -1928.
Rođen je u Rimu 10. studenoga 1928.. Diplomirao je na Konzervatoriju “Sveta Cecilija” u Rimu. Na toj je visokoškolskoj instituciji iznimno daroviti E. Morricone poduku iz trube pohađao u neformalnom svojstvu od 9. godine, a u dobi od 12 godina je službeno upisan kao student. Na konzervatoriju je diplomirao trubu 1946. godine, a 1954. i kompoziciju.
Počeo je skladati 1947. godine, isprva glazbu za teatar. Na početku karijere skladao je simfonijska i komorna djela, te radio za kazalište, radio i televiziju. Filmsku glazbu sklada od 1961., a svjetski ugled stekao je suradnjom s režiserom Sergiom Leoneom, za čiji špageti vestern Za šaku dolara 1964. godine piše iznimno zapažen glazbeni zapis. Leone i Morricone nastavljaju u narednim godinama svoju odličnu suradnju, te 1965. godine nastaje u toj stvaralačkoj vezi špageti vestern Za dolar više, a 1966. Dobar, loš, zao[2] – što su možda tri najznačajnija filma u žanru: Morriconeova glazba je svakako dala velik doprinos njihovom svjetskom uspjehu. Sa Sergiom Leoneom je i poslije nastavio plodnu suradnju; iznimno je zapažen njihov zajednički rad na filmu Bilo jednom u Americi iz 1984. godine.
U svojoj karijeri je skladao glazbu za preko četiri stotine filmova. Od 1977. godine sklada za filmsku industriju u Hollywoodu. Godine 1978. sklada glazbu za “Dane raja”, film redatelja Terrencea Malicka. Popis holivudskih redatelja s kojima je surađivao narednih desetljeća uključuje i imena Johna Carpentera, Briana De Palme i Olivera Stonea. Uz njegov rad na gore navedenim filmovima, osobito je zapažena i njegova filmska glazba za filmove Misija (1986.), Nedodirljivi (1987.), Cinema Paradiso (1988.), La leggenda del pianista sull’oceano (The Legend of 1900) (1998.), Malèna (2000.) – i mnoge druge.
Vojo Radoičić, slikar – 1930.
Vjekoslav Vojo Radoičić (Požega, 10. studenog 1930. – Rijeka, 15. srpnja 2017.), hrvatski je slikar grafičar, ilustrator, scenograf, kipar.
Živio je i radio u Rijeci, Beču i Begovom Razdolju.[1] Vojo Radoičić održao je preko 180 samostalnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Za potrebe televizijske i kazališne produkcije izradio je više od 40 scenografija. Poznat je njegov opus vezenih slika na dekorativnim krpama za kuhinjske zidove., o kojima je HTV snimio dokumentarni film (u dokumentarcu nazvane su “krposlikama”).
Preminuo je u Rijeci 15. srpnja 2017. u 87. godini života.[
Mustafa Kemal Atatürk, – 1938.
Mustafa Kemal Atatürk, turski vojni zapovjednik, narodni vođa i utemeljitelj turske Republike umro je 10. studenog 1938.
Mustafa Kemal Atatürk bio je turski vojni zapovjednik, narodni vođa i utemeljitelj turske republike te njen prvi predsjednik. Atatürk je utemeljio modernu i građansku tursku državu, koristeći svoj veliki ugled i karizmu kako bi sproveo širok program reformi. Izvršio je progresivne reforme koje su iz korijena promijenile lik zemlje i pretvorile je u modernu državu. Između ostalog: proklamirana je jednakost svih građana; provedena je agrarna reforma; ukinut je kalifat (1924.); stvoreno je moderno građansko i krivično zakonodavstvo (1926.); izvršena je reforma kalendara, jezika i pravopisa – uvedena je latinica umjesto arapskog pisma (1928.); odvojena je vjera od države tako što je 1928. uklonio iz ustava dio koji je islam deklarirao kao državnu religiju; zabranjeno je nošenje zara, fesa i feredže; dana je ravnopravnost i izborno pravo ženama (1934.) i dr. Reforme su nailazile na otpor, ali je Kemal energično suzbijao svaki pokušaj vraćanja na staro. I danas u Turskoj postoji kult osobe Atatürka: njegovi portreti se nalaze u javnim zgradama i po trgovima; po njemu su nazvani npr. istanbulska zračna luka, jedan od mostova preko Zlatnog roga (Haliç) i mnoge ulice, a njegovi kipovi krase mnoge trgove. Umro je 10. studenog 1938.
Luciano Sušanj, atletičar – 1948.
Luciano Sušanj (Rijeka, 10. studenog 1948.) je hrvatski političar, športski djelatnik i bivši atletičar. Aktualni je hrvatski rekorder na 800m te 400m u dvorani i bivši rekorder na 400m.
Najbolje je poznat kao dobitnik zlatne medalje na Europskom prvenstvu u Rimu 1974. godine u utrci na 800 metara. Njegov matični kub je AK Kvarner. 2002. godine je proglašen najboljim hrvatskim atletičarom u povijesti.
U 1990.-ima započinje političku karijeru. Od 2000. do 2014. je bio predsjednik Hrvatskog atletskog saveza. Dopredsjednik je HOO.
Prvi hrvatski atletičar koji je 800m otrčao ispod 1:45 (1974.)
Svjetski dan znanosti za mir i razvoj
Osnovan od strane UNESCO-a 2001. godine ovaj dan slavi se 10. studenoga svake godine. Dan je prigoda da se podsjeti UNESCO-ov mandat i predanost na znanosti. Neki od ciljeva svjetskog dana znanosti za mir i razvoj su jačanje javne svijesti o ulozi znanosti za miran i održivim društvima, promicanje nacionalne i međunarodne solidarnosti za zajedničku znanost između zemalja, obnova nacionalnih i međunarodnih obveza za korištenje znanosti za dobrobit društva.
