NA DANAŠNJI DAN: Ljermontov, Nietzsche, planinarsko društvo, Mata Hari, Calvino, operacija Labrador, Dan bijelog štapa

Mihail Ljermontov, ruski pjesnik – 1841.

Mihail Jurjevič Ljermontov, ruski pisac rođen u Moskvi 2. listopada 1814., umro u Pjatigorsku, 27. srpnja 1841.

Rođen i odrastao u Moskvi, Ljermontov je napustio moskovsko sveučilište i stupio u gardijsku vojnu akademiju u Petrogradu. Potresen Puškinovom smrću napisao je pjesmu “Smrt pjesnika”, zbog koje je uhićen i po carevoj naredbi premješten na Kavkaz. Pomilovan je, ali zbog dvoboja sa sinom francuskog zastupnika ponovno je premješten na Kavkaz. Nije se uspio osloboditi vojne službe i posvetiti isključivo književnom radu. Godine 1841., došavši u sukob s kolegom iz vojne škole, oficirom Martinovom, ubijen je u dvoboju, u dobi od 26 godina.

Kao romantik pjevao je o ljudima snažnih strasti, o proslavljenim junacima i ruskoj prošlosti. Osuđuje društvo kakvo poznaje, te slavi poštenje i snažne karaktere. U romanu “Junak našeg doba” prikazuje zatvoren krug plemićkog društva, junaka čiji je “portret sastavljen od poroka sveg našeg pokoljenja”.

Važnija djela su mu “Boardino”, “Jedro”, “Domovina”, “Demon”, “I dosadno i tužno”.

Friedrich Nietzsche, njemački filozof, pjesnik i klasični filolog – 1844.

Friedrich Wilhelm Nietzsche njemački je filozof, pjesnik i klasični filolog koji je postao najprovokativniji i najutjecajniji mislilac 19. stoljeća. Rođen je 15. listopada 1844. u mjestu Röcken u Prusiji. Nietzsche je bio strastveni kritičar tada vladajućeg morala i vjerovanja.

Smatrao je kako su i religija i moral osigurani na nemoralnim sredstvima te da nisu drugo nego služenje lažnoj transcendentnoj ideji, pojmu, nečemu što izvan konkretnog ovozemaljskog egzistiranja želi propisivati vječne zakone. Nietzsche je smatrao da ovaj život nije nemoralan, nego da je bjesomučna borba u kojoj je umro Bog, a pobjeđuju jači, sposobniji, smjeliji. Stoga je on smatrao kako se umjesto tradicionalnih, trebaju stvoriti nove vrijednosti.

Pred kraj života Nietzsche je pozvao Vatikan i kralja Italije da na smrt osude njemačkog cara i sve antisemite. Tada se to činilo možda besmislenim ali dolazak nacizma na vlast 30-ak godina kasnije pokazati će kako je Nietzsche na vrijeme osjetio dah antisemitizma koji će preplaviti Njemačku.

Hrvatsko planinarsko društvo – 1874.

Dana 15. 10. 1874. – osnovano Hrvatsko planinarsko društvo. Pokretač je bio doktor Đuro Pilar. Hrvatsko je planinarstvo po svojoj tradiciji i karakteru kulturna pojava kojom se naš narod s pravom može ponositi. S osnivanjem Hrvatskog planinskog družtva (HPD) godine 1874. Hrvati su se uvrstili među prvih devet naroda na svijetu s planinarskom organizacijom, a raznorodnim uspjesima postignutim u svim djelatnostima naše je planinarstvo steklo i ugled u svjetskim razmjerima.

Brojne planinarske djelatnosti popraćene su sadržajnom i opsežnom dokumentacijom, koja se sustavno prikuplja, sortira i arhivira u Hrvatskom planinarskom savezu. O sortiranju i arhiviranju povijesne građe brigu vodi Komisija za povijest planinarstva, a posebna se pažnja posvećuje prikupljanju izložaka i uređivanju alpinističke zbirke u Zavičajnom muzeju u Ogulinu.

Ubijena Mata Hari, kurtizana i špijunka – 1917.

Mata Hari pravim imenom Margaretha Geertruida Zelle je bila plesačica i kurtizana koja je strijeljana 15. listopada 1917. zbog špijunaže za Njemačku u 1. svjetskom ratu. No neki povjesničari tvrde da je Mata Hari zapravo bila dvostruka špijunka koja je radila za Francusku.

Margaretha Zelle se rodila u nizozemskom mjestu Leeuwarden, od oca Nizozemca i majke Javanke.[1] Kad je navršila osamnaest godina, otišla je živjeti na Javi. U prvim godinama 20. stoljeća preselila se u Pariz, gdje je nastupala kao cirkuska jahačica pod imenom Lady MacLeod. Kako je jedva spajala kraj s krajem, pozirala je za slike. Pročula se 1905. kao egzotična plesačica u orijentalnom stilu. Tada je uzela umjetničko ime Mata Hari, što na indonezijskom i malajskom znači ‘sunce’.

Italo Calvino, talijanski književnik – 1923.

Rodio se 15. listopada 1923. godine na Kubi, u gradu Santiago de Las Vegas blizu Havane. Otac Giacomo, rodom iz talijanske pokrajine Ligurije, bio je agronom. Majka Evelina Mameli, rođena na Sardiniji, bila je botaničarka. Godine 1926. obitelj Calvino vratila se u Italiju i nastanila u Sanremu.

Rano fašističko razdoblje talijanske povijesti naizgled nije osobito obilježilo Calvinovu ličnost niti pomutilo miran obiteljski život tih godina. Roditelji su bili politički lijevo usmjereni, te su odlučili sinove ne slati ni na katolički vjeronauk, što je u ono doba bilo vrlo rijetki izbor, koji je Itala očito izdvajao od većine.

Između 1958. i 1962. počinje njegovo zrelo umjetničko razdoblje, u kojem najprije objavljuje pripovijetke La gallina di reparto, La nuvola di smog te antologiju pripovijedaka Racconti. Calvini postaje u Italiji cijenjeni književnik. Roman Nepostojeći vitez.

Calvinovo stvaralaštvo prošlo je raznolik književni put, od neorealističko-pustolovnog pripovijedanja u ranijim proznim djelima kao što je roman Staza do paukovih gnijezda, alegorijsko-bajkovite kombinatorike u trilogiji Naši preci pa do književnog eksperimenta u Kozmikomikama i Te s nulom. U romanima Nevidljvi gradovi i Dvorac ukrštenih sudbina Calvino uspješno isprepleće žanrove, a metanarativni roman o čitanju i pisanju Ako jedne zimske noći putnik postaje i svjetski bestseler.

Operacija Labrador – 1991.

U kolovozu mjesecu 1991., KOS je izveo nekoliko aktivnosti pod kodnim nazivom Operacija Labrador, s ciljem kompromitiranja Hrvatske. Operacija Labrador trebala se sastojati od nekoliko terorističkih napada koji su trebali upotpuniti aktivnosti Operacije Opera – propagandne kampanju u kojoj se dezinformiralo medije, a tim putem i opću javnost. Te dvije operacije htjele su Hrvatsku, koja je planirala proglasiti neovisnost od SFR Jugoslavije, predstaviti svijetu kao profašističku državu koja se nije maknula od stanja svijesti NDH.

Operaciju Labrador vodio je pukovnik Slobodan Rakočević, šef KOS-a u Jugoslavenskom ratnom zrakoplovstvu (načelnik Odelenja bezbednosti u RV i PVO), iz ureda u Zemunu. U Zagrebu, operativnu kontrolu Labradora dodijeljena je pukovniku Ivanu Saboloviću, te majoru Čedi Kneževiću. Pukovnik Radenko Radojčić je imao zadatak stvoriti zalihe eksploziva u Zagrebu i okolici, kao i postavljanje eksplozivnih naprava. Eksplozivna sredstva i neka druga oružja smještena su na nekoliko lokacija.

19. kolovoza 1991., prostorije Židovske općine u Palmotićevoj ulici u Zagrebu, i židovski grobovi na Mirogoju su pretrpjeli bombaške napade, kao dio te tajne operacije. Eksplozije su uzrokovale materijalnu štetu, ali nije bilo ljudskih žrtava. Nije bilo javnog poziva za preuzimanje odgovornosti ovog čina. Uz te dvije eksplozije, postoje optužbe da su KOS-ovi agenti odgovorni i za bombaške napade na pruzi Zagreb – Beograd kraj Vinkovaca kao i na željezničkoj pruzi između Gline i Vojnića.

Tjedan nakon neuspješnog raketiranja Banskih dvora, 15. listopada 1991. velikosrpski agresori su u sklopu Operacije Labrador pokušali podvaliti Hrvatskoj miniranjem zagrebačke sinagoge, no hrvatske su ih službe otkrile pa su akteri morali pobjeći u Srbiju.

Velikosrpski agresori su u sklopu Operacije Labrador pokušali podvaliti Hrvatskoj miniranjem zagrebačke sinagoge, no hrvatske su ih službe otkrile pa su akteri morali pobjeći u Srbiju.

Međunarodni dan bijelog štapa

Republika Hrvatska je 1996. godine proglasila 15. listopada Danom bijelog štapa te se time priključila mnogobrojnim zemljama u kojima je Međunarodni dan bijelog štapa prerastao u Međunarodni dan slijepih kojom se prilikom najšira javnost upoznaje s problematikom slijepih osoba. Međunarodni dan bijelog štapa obilježava se svake godine 15. listopada još od 1964. godine kada je Lyndon Johnson, tadašnji predsjednik Sjedinjenih Američkih Država taj dan proglasio Danom bijelog štapa.

Bijeli štap je prometni zaštitni znak slijepih u sve gušćem prometu, ali i pomagalo koje slijepima omogućava samostalno kretanje na poznatom terenu. Da bi štap stvarno bio pomagalo, slijepa osoba mora proći tečaj poduke za samostalno kretanje tijekom kojeg svladava osnove tehnike i vještine korištenja štapa, osnovna prometna pravila i konfiguraciju terena kojim će se samostalno kretati.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu je 39 miliona slijepih te je prevalencija sljepoće oko 5 na 1000 stanovnika. U Hrvatskoj se prati samo broj osoba oštećena vida kod kojih postoji invaliditet temeljem tog oštećenja. Na taj način je u Hrvatskoj registrirano 45 478 osoba kod kojih su sljepoća i znatna slabovidnost uzrok invaliditeta, od kojih je4 217 slijepih osoba. Na temelju tih podataka je prevalencija oštećenja vida kao uzroka invaliditeta oko 10 na 1000 stanovnika.

Svjetski dan seoskih žena

Od 1995. godine, 15. listopada obilježava se Svjetski dan seoskih žena, koji je ustanovljen na Četvrtoj UN-ovoj svjetskoj konferenciji žena u Pekingu.

Tom prigodom države su se obvezale na pružanje ravnopravnog pristupa i prava na potpuno sudjelovanje ruralnih žena u vlasti, osvješćivanje donosioca odluka o potencijalima i potrebama seoskih žena te mogućnostima za kreiranje razvojnih politika ruralnih područja.

Stoga je Odbor UN-a za uklanjanje diskriminacije žena 2016. godine donio Opću preporuku br. 34 (2016) o pravima žena u ruralnim područjima.

Kroz pojašnjavanje obveza država stranaka, Opća preporuka ističe kako su uloge ruralnih žena ključne u održavanju i unapređivanju ruralnih sredstava za život i jačanju ruralnih zajednica. No, ona upozorava i kako seoske žene kontinuirano snose veći dio tereta neplaćenog rada zbog stereotipnih rodnih uloga, nejednakosti u kućanstvu te nedostatka infrastrukture i usluga, uključujući i one koje se odnose na proizvodnju hrane i rad u području skrbi.

Iz toga razloga Opća preporuka navodi da države stranke moraju osigurati nediskriminirajući zakonski okvir i osnaživati žene u ruralnim područjima u svakom pogledu te u tom smislu donosi cijeli niz preporuka.