NA DANAŠNJI DAN: Hong Kong, Rakovačka buna, Bonifačić, Črnja, Dan neovisnosti u Hrvatskoj

Dan neovisnosti u Hrvatskoj obilježava se 8. listopada jer je toga dana 1991. godine Hrvatski sabor donio Odluku o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ

Hong Kong priključen Velikoj Britaniji – 1843.

Dana 8. 10. 1843. – Hong Kong priključen Velikoj Britaniji – u ratu koji je započela Britanija, Kina je prisiljena platiti visoku odštetu, otvoriti europskim kompanijama svoje luke te ustupiti Velikoj Britaniji Hong Kong.

Britanski Hong Kong označava razdoblje u kojem je Hong Kong uređen kao kolonija i prekomorsko područje u Velikoj Britaniji. Isključujući japansku okupaciju tijekom Drugog svjetskog rata, Hong Kong je bio pod britanskom vlašću od 1841. do 1997. godine. Kolonijalno razdoblje započelo je okupacijom otoka Hong Kong 1841. za vrijeme Prvog opijumskog rata. Otok je ustupljen od strane dinastije Qing nakon rata 1842. i osnovan je kao krunska kolonija 1843. godine. Kolonija se proširila na poluotok Kowloon 1860. godine. Za vrijeme Drugog Opijumskog rata i dalje je proširena kada je Britanija dobila 99-godišnji zakup od Novih Teritorija 1898. godine.

Dana 1. srpnja 1997., proveden je prijenos suvereniteta s Velike Britanije na Narodnu Republiku Kinu, označivši službeni kraj 156 godina britanske kolonijalne vladavine. Hong Kong je postao prva kineska Specijalna Administrativna Regija, te je Tung Chee Hwa preuzeo dužnost kao prvi šef administracije Hong Konga.

Rakovačka buna – 1871.

Na današnji dan u listopadu 1871. godine izbila je Rakovička buna – ustanak što ga je protiv Austro-Ugarske Monarhije u području Rakovice poveo Eugen Kvaternik. Svrha ustanka bila je stvaranje nezavisne hrvatske države.

Ustanak je započeo uvečer 7. listopada 1871. godine u selu Broćancu. Sljedećega dana proširio se je i na Rakovicu i nekoliko okolnih sela. Kao cilj ustanka u proglasu je navedeno oslobođenje hrvatskoga naroda “ispod švabsko-mađarskoga gospodstva”.

Ustanak je vojno poduprlo nekoliko stotina krajišnika čiji je cilj bio sjedinjenje s drugim nezadovoljnim krajiškim postrojbama.

Dana 10. listopada 1871. godine austrijske jedinice opkolile su ustanike kraj Plaškoga. Vođe ustanka, Eugen Kvaternik, Vjekoslav Bach, Ante Rakijaš i većina pobunjenih krajišnika ubijena je, a na neko vrijeme prestala je djelatnost Stranke prava. Iako nije sudjelovao u ustanku, predsjednik Stranke prava Ante Starčević bio je zatvoren.

Čim je ustanak likvidiran, vlasti su krenule u akciju hvatanja ostalih ustanika. Odmah ih je uhićeno devedeset i osam.

Antun Bonifačić, hrvatski emigrantski novinar i političar – 1901.

Dana 8.10.1901. rođen je Antun Bonifačić, hrvatski emigrantski novinar i političar. Rodio se na otoku Krku u mjestu Puntu. Osnovno i srednje školovanje je imao u Pazinu i na Sušaku. Potom je otišao studirati slavistiku, romanistiku, hrvatski i francuski jezik i književnost u Zagrebu.

Za vrijeme drugog svjetskog rata, radi na nižem dužnosničkom mjestu – bio je nadstojnikom Odjela za kulturne veze Ministarstva vanjskih poslova NDH. Krajem rata je emigrirao, i iste godine već dolazi u Brazil. Potom se angažira u novinarstvu, te sa Vinkom Nikolićem je 1951. pokrenio časopis Hrvatsku reviju. U njoj je pisao o hrvatskim emigrantskim listovima kao što su Hrvatski radnik. Nakon par desetljeća, angažirao se i politički.

Nakon što je umro Stjepan Hefer 31. srpnja 1973. izabire se Bonifačića za predsjednika HOP-a, na čijem čelu je ostao do 1981. Zadnje dane svog života je proveo u SAD-u, gdje je i umro 24. travnja 1986., u Chicagu.

Zvane Črnja, hrvatski književnik – 1920.

Črnja, Zvane, hrvatski pjesnik, publicist, esejist i kulturni povjesničar (Črnji kraj Žminja, 9. X. 1920 – Zagreb, 26. II. 1991). Talijansku osnovnu školu započeo u Žminju, građansku školu i trgovačku akademiju završio u Sušaku 1940. kao istarski emigrant.

Za rata politički je, kao ilegalni radnik, bio angažiran u Istri kao novinar i kulturno-prosvjetni referent. Nakon rata studirao pravo u Zagrebu, uređivao listove i časopise u Rijeci i Zagrebu (Glas Istre, Vjesnik, Ilustrirani vjesnik, Dometi, Otkrića, Most i dr.), bio dramaturg u Zagreb filmu te glavni urednik edicije Istra kroz stoljeća. Osnovao je Čakavski sabor i potaknuo mnoge istarske kulturne manifestacije (Aleja glagoljaša, Pazinski memorijal i dr.). – Mali istarski čovjek i težak život svakodnevice temeljni su motivi Črnjinih pjesama pisanih žminjskom čakavštinom (Bezak na tovare, 1976).

Najpoznatije mu je djelo Kulturna povijest Hrvatske (1978), a kao publicist i esejist, uz napise o istarskim piscima (M. Balota, D. Gervais), najviše se bavio djelom M. Krleže kao istaknuti krležijanac (Sukobi oko Krleže, 1983). Napisao i televizijske drame o J. Kloviću i M. Maruliću.

Dan neovisnosti u Hrvatskoj – 1991.

Dan neovisnosti u Hrvatskoj obilježava se 8. listopada jer je toga dana 1991. godine Hrvatski sabor donio Odluku o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ.

U Republici Hrvatskoj 8. listopada obilježava se Dan neovisnosti koji je proglašen državnim blagdanom u znak sjećanja na dan kad je Hrvatski sabor 1991. godine jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ.

Hrvatski sabor u Odluci je naglasio i da „Republika Hrvatska ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije – SFRJ“. Na istoj saborskoj sjednici izglasano je i 15 zakona potrebnih za oživotvorenje samostalne i suverene Republike Hrvatske. Ta značajna saborska odluka donesena je nakon što je prethodnoga dana istekao tromjesečni moratorij na hrvatsku Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. godine. Stupanje na snagu ove Odluke odgođeno je tada za tri mjeseca na osnovi Brijunske deklaracije od 7. srpnja, odnosno na zahtjev Europske zajednice kako bi se jugoslavenska kriza pokušala riješiti mirnim putem. Istoga dana kada je istekao moratorij na hrvatsku Odluku o samostalnosti, zrakoplovi JNA bombardirali su 7. listopada 1991. povijesnu jezgru Zagreba i Banske dvore u kojima je bilo smješteno tadašnje državno vodstvo na čelu s predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom.

Zbog tih okolnosti te mogućih novih zračnih napada na Zagreb, povijesna sjednica svih triju saborskih vijeća održana je 8. listopada 1991. godine u podrumskim prostorijama zgrade INA-e u Zagrebu.

Prvi znak “Republika Hrvatska” s hrvatskim grbom, postavljen na graničnom prijelazu s Mađarskom upravo na današnji dan 1991. godine, a isti je dan Vlada Republike Hrvatske priznala je Estoniju i Letoniju kao suverene države.

Svjetski dan vida

Svjetski dan vida (WSD) međunarodni je dan svjesnosti, a održava se svake godine drugi četvrtak u mjesecu listopadu kako bi se usmjerila pozornost na globalno pitanje sljepoće i slabovidnosti, te rehabilitaciju slijepih osoba.

Infektivni uzroci sljepoće smanjuju se kao rezultat ulaganja u zdravstvenoj skrbi. S porastom starije populacije i promjenama u načinu života predviđa se da će kronična stanja koja rezultiraju sljepoćom, kao što je dijabetička retinopatija, eksponencijalno rasti. Također se predviđa da će bez učinkovite intervencije na većem planu, broj slijepih osoba u svijetu rasti.

Aktualno
Hrvatska