NA DANAŠNJI DAN: Sveti Franjo, Jesenjin, Vidal, ujedinjenje Njemačke, Strauss, Stepinac blaženik
Sveti Franjo Asiški, svetac – 1226.
Franjo Asiški (Asiz, 1181. – Porcijunkula kod Asiza, 3. listopada 1226.) pravim imenom – Giovanni Francesco Bernardone utemeljitelj je franjevačkog reda ili Reda manje braće, suutemeljitelj reda klarisa ili Reda siromašnih gospođa, a njime je nadahnut i Treći franjevački red, koji se danas dijeli na Samostanski treći red i Franjevački svjetovni red.
Samo dvije godine (1228.) nakon svoje smrti Franjo Asiški proglašen je svecem i pokopan u bazilici svetog Franje u Asizu.
Zbog zaljubljenosti u prirodu ekolozi su ga izabrali za svog sveca zaštitnika, a u svijetu se prepoznaje kao svetac mira.
Sergej Aleksandrovič Jesenjin, pjesnik 1895.
Sergej Aleksandrovič Jesenjin, rođen 3. listopada 1895. – Lenjingrad, umro 28. prosinca 1925. je bio ruski pjesnik.
Podrijetlom sa sela, obrazovanje stekao na Pučkome sveučilištu u Moskvi. God. 1915. u Petrogradu upoznao ruske simboliste i »seoske« pjesnike, 1919. u Moskvi postao utemeljiteljem imažinizma, vodio bohemski život, susreo se i vjenčao se s američkom plesačicom Isadorom Duncan, te izazvao niz skandala koje su popratila svjetska glasila.
Život završio samoubojstvom u lenjingradskome hotelu Angleterre, koje je potreslo rusku knjiž. sredinu i izazvalo polit. reakcije, ali i potvrdilo tragičnost lirskog subjekta naglašene biografičnosti.
Njegov drugi ciklus ima karakter pjesnikovih osobnih ispovijesti. Staljinistička je kritika oštro osuđivala “jesenjštinu”, pijanstvo, razbarušeni individualizam, kavanska raspoloženja i poetizaciju huliganstva. Jesenjinova poezija stekla je mnoge poklonike i izvan pjesnikove domovine.
Gore Vidal, američki pisac – 1925.
Eugene Luther Gore Vidal (3.10.1925. – 31.7. 2012.) je bio američki pisac, scenarista, esejista, poznat kao jedna od najkontroverznijih ličnosti na američkoj književnoj i političkoj sceni.
Karijeru je započeo sa 21 godina, kada je objavio prvi roman Williwaw, koji je dobio dobre kritike i dobro je prošao i kod publike, iako je konvencionalno realističan. Nekoliko godina kasnije objavljuje svoj pionirski roman The City and the Pillar u kome se otvoreno bavi gej temama. Ovaj roman je izazvao bijes i New York Times je odbio da objavljuje prikaze njegovih pet narednih knjiga.
Roman je posvećen osobi sa inicijalima „J.T.“. nakon objavljivanja tračeva o identitetu J.T.-a, Vidal je potvrdio da se radi o Jimmiju Trimblu, njegovoj ljubavi iz školskih dana, koji je poginuo u Bitci za Ivo Džimu 1945. Kasnije je tvrdio da je Trimble bio jedina osoba u koju je ikada bio zaljubljen.
Iako prodaja njegovih romana opada, Vidal ima uspeha sa svojim scenarijima. Dve njegove predstave, The Best Man i Visit to a Small Planet bile su hit na Broadwayu
Ujedinjenje Njemačke – 1990.
Dana 3. listopada 1990. ujedinjene su Njemačka Demokratska Republika i Savezna Republika Njemačka
Ovom je događaju prethodio pad Berlinskog zida 9. studenog 1989., koji je označio završetak podjele Njemačke, koja je trajala četiri desetljeća. 3. listopada se u Njemačkoj slavi kao Dan državnosti.
Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih pokrajina (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./’71.
Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske Unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G8 i G4. Druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo.
Franz Josef Strauß – 1988.
Franz Josef Strauß (6. rujna 1915., München – 3. listopada 1988., Regensburg) bio je njemački konzervativni političar i predsjednik Slobodne Države Bavarske.
Strauß je bio 27 godina predsjednik Kršćansko-socijalne unije u Bavarskoj (CSU, njem. Christlich-Soziale Union in Bayern) i snažno je utjecao na gospodarski razvoj Bavarske.
Kao samosvjestan političar održavao je međunarodne i prijateljske kontakte s mnogim stranim državnicima, koje je koristio za ekspanziju bavarskih i njemačkih korporacija. Njegovom pragmatičnom vanjskom politikom pridonio je ulaskom njemačkih koncerna na tržišta u Kini, Bliskom istoku i na afričkom kontinentu. Kao prvi zapadno-njemački političar susreo se 1975. na vlastitoj inicijativi s kineskim vođom Mao Zedongom i vodio razgovore u sklopu njegove posjete Narodnoj Republici Kini.
Strauß je bio među glavnim promotorima osnivanja europskog proizvođača zrakoplova “Airbus”. U znaku poštovanja prema njegovom angažmanu za bavarsku zračnu industriju, novo sagrađena zračna luka u Münchenu dobila je 1992. naziv po njemu (Flughafen München Franz Josef Strauß).
U okolnostima podjeljene Europe podržao je nastojanja francuskog predsjednika Charles de Gaulle i njemačkog kancelara Konrad Adenauer o stvaranju njemačko-francuske unije za europsku sigurnosnu i obrambenu politiku. Strauß je zastupao stajalište da se transatlantski obrambeni koncept u okviru NATO-a treba ojačati europskim obrambenim savezom.
Strauß je podržao Hrvatsku kao samostalnu državu i imao je kontakte s hrvatskim emigrantskim i domovinskim oporbenim političarima, među ostalim i s oporbenim prvakom i budućim predsjednikom hrvatske države Franjom Tuđmanom.
Stepinac blaženik – 1998.
Papa Ivan Pavao II. pohodio je Hrvatsku po drugi put i proglasio kardinala Alojzija Stepinca blaženim u Mariji Bistrici.
Papa Ivan Pavao II. imao je poseban odnos s Hrvatskom. Rodio se u dijelu Poljske, koji se zove i Bijela Hrvatska. Tu su boravili Hrvati, tijekom seobe u današnje krajeve. Aktivno se zalagao za ostvarenje hrvatske težnje za samostalnom državom i za prestanak ratova na prostoru bivše Jugoslavije. Vatikan je prvi u svijetu objavio 3. listopada 1991., da radi na hrvatskome međunarodnom priznanju, a službeno je priznao Hrvatsku i Sloveniju 13. siječnja 1992. Hrvatskoj je pružao višeslojnu i trajnu političku potporu. Upravo je papin pritisak bio odlučujućim činiteljem kod priznanja Republike Hrvatske, dok je do svoje smrti ostao zagovornikom i prijateljem RH u svim političkim zavijutcima i društvenim mijenama.
Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim 3. listopada 1998. godine u Mariji Bistrici. U nastavku procesa kanonizacije kardinal Angelo Amato obznanio je da je liječničko povjerenstvo Kongregacije za kauze svetaca utvrdilo novi slučaj čudesnog izlječenja po Stepinčevu zagovoru, čime se ostvaruju uvjeti za proglašenje Stepinca svetim.
