NA DANAŠNJI DAN: Karlo VI., Smičiklas, Amruš, Ford T, Kljaković, opći napad na Hrvatsku, vegeterijanstvo

Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva – 1685.

Karlo VI., rođen u Beču 1. listopada 1685., bio je rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj. Njegov otac bio je Leopold I. kojega na prijestolju nasljeđuje Karlov stariji brat Josip I. U ratu za španjolsku baštinu Karlo na čelu austrijskih trupa ulazi u Madrid gdje je 1705. godine okrunjen za kralja Aragona i Kastilje.

Iznenadna smrt Josipa I. bez djece uručuje mu krunu Austrije i Svetog Rimskog Carstva zbog koje se mora odreći one Kastilje i Aragona. Uvidivši mogućnost da će umrijeti bez muških potomaka, on donosi Pragmatičnu sankciju kako bi omogućio svojoj kćeri Mariji Tereziji da ga naslijedi u habsburškim nasljednim zemljama. Sva njegova nastojanja da bi nasljeđivanje prošlo bez problema bila su neuspješna. Otok Siciliju i Napuljsko kraljevstvo ustupa napuljskom kralju Karlu VII. (kasnije zavladao u Španjolskoj kao Karlo III.), dok vladar Savoje Viktor Amadej II. dobiva Sardiniju (1720.).

Za podršku tadašnjih kolonijalnih velesila on se u ime Austrije odriče svih kolonijalnih aspiracija i zatvara kolonijalnu kompaniju. Sve to nije bilo dovoljno tako da je njegovom smrću 20. listopada 1740. počeo Rat za austrijsku baštinu. Novi njemačko-rimski car nakratko je postao Karlo VII. Albert.

Tadija Smičiklas, hrvatski povjesničar i političar – 1843.

Povjesničar Tadija Smičiklas rođen je 1. listopada 1843. u mjestu Reštovu. Povijest i zemljopis završio je u Beču, a profesorsku karijeru započeo je u riječkoj gimnaziji. Pripadao je Neodvisnoj narodnoj stranci i bio politički aktivan.

Poznati su njegovi govori u Saboru i govori protiv bana Khuena. Zalagao se za preimenovanje Matice ilirske u Maticu hrvatsku. Od 1900. do smrti bio je predsjednik JAZU. Smičiklas je autor prve cjelovite sinteze povijesti hrvatskog naroda – Poviest hrvatska. Umro je 8. lipnja 1914. godine u Zagrebu.

Milan Amruš, hrvatski liječnik i političar – 1848.

Dana 1. listopada 1848. u Brodu na Savi rođen je Milan Amruš, liječnik i političar, zagrebački gradonačelnik u dva navrata.

Amruš je u Beču završio studij medicine i prava, nakon čega se vratio u Zagreb gdje se aktivno bavio politikom kao član Neodvisne narodne stranke.

Dva puta je biran za gradonačelnika grada Zagreba: 1890. i 1904. Za to je vrijeme Zagreb dobio asfaltirane ulice, električnu uličnu rasvjetu, Zavod za njegu dojenčadi i konjski tramvaj, a za njegova je mandata, 1890., uspinjačom povezan Donji s Gornjim gradom. Umro je 26. svibnja 1919., a svoj je imetak ostavio gradu Zagrebu u dobrotvorne svrhe.

Fordov Model T – 1908.

Na današnji dan, 1. kistopada 1908. godine Henry Ford predstavio je model automobila koji će promijeniti automobilsku industriju – model T, poznat i kao Limena Lizzie, jer je izgledao kao da je napravljen od lima. Cijena automobila bila je 825 dolara, što je bila prosječna plaća kvalificiranog radnika.

Henryju Fordu, osnivaču Forda, pripisuje se doprinos stvaranju srednjeg sloja američkog društva. Bio je među prvima koji su uveli masovnu proizvodnju velikom broju ljudi dostupnih automobila na pokretnoj traci. To ostvarenje nije samo značilo revoluciju industrijske proizvodnje, već je imalo i velik utjecaj na modernu kulturu tako da mnogi društveni teoretičari to razdoblje ekonomske i društvene povijesti nazivaju “fordizam”.

Jozo Kljaković – 1960.

Hrvatski slikar, pisac, ilustrator i karikaturist, jedan od najznačajnijih majstora hrvatskoga slikarstva 20. stoljeća Jozo Kljaković rođen je u Solinu 1. listopada 1889. godine.

Studirao na Akademiji u Pragu 1908 (V. Bukovac), potom u Istituto delle belle arti u Rimu, te u Ženevi 1917 (F. Hodler); fresko-slikarstvo učio je u Parizu 1920 (Marcel Lenoir).

Nakon Prvoga svjetskog rata doselio se u Zagreb. Bio je profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u razdoblju od 1921. do 1943. godine, gdje je predavao zidno i dekorativno slikarstvo. Za zagrebačku je Gradsku vijećnicu naslikao sliku Sukob Kaptola i Gradeca na Krvavom mostu.

Slikao je pod utjecajem secesije, F. Hodlera i Meštrovićeva nacionalnoga romantizma, odnosno neoklasicizma. Proučavao je djela renesansne umjetnosti koja su ga usmjerila prema dekorativnomu slikarstvu monumentalnih težnji. Monumentalnost postizao stilizacijom, posvećujući posebnu pozornost crtežu i kompoziciji; postupno zanemarivao boju i slikao gotovo monokromno.

Drugi svjetski rat zatječe ga u Zagrebu. Nekoliko mjeseci nakon uspostave NDH Kljakovića ustaše zatvaraju u Zagrebu. Uhićen je 11. studenoga 1941. godine i bio je optužen da je, zajedno s Ivanom Meštrovićem, želio pobjeći prvo u Italiju a zatim u Španjolsku odakle bi otišao u Švicarsku te ondje djelovao protiv NDH i sila Osovine. Jedno vrijeme provodi u zatvoru na Savskoj cesti gdje je bio zatvoren zajedno s Ivanom Meštrovićem a zatim je u kućnom pritvoru. Iz zatvora je pušten u veljači 1942. godine na intervenciju brojnih osoba iz javnoga i političkog života.

Nakon Drugoga svjetskog rata ostaje u emigraciji. Ne htijući vratiti se u novonastalu državu Jugoslaviju, zbog neslaganja s vladajućim režimom i političkom konstelacijom, odlazi, 1947. godine, u Buenos Aires. U Rim se vraća 1958. godine gdje slika poznate freske u zgradi Zavoda sv. Jeronima. U Zagreb se vraća 1968. godine te godinu dana nakon povratka umire.

Opći napad na Hrvatsku – 1991.

Udružena JNA, hrvatski Srbi s okupiranih hrvatskih teritorija i srpski dragovoljci iz Srbije, BiH i Crne Gore izveli su opći frontalni napad na Hrvatsku u kojem su napali sve ključne točke i gradove u Hrvatskoj, a radi potpunog sloma hrvatske obrane.

Prvo je započeo opći napad na šire dubrovačko područje i obrana Dubrovnika od JNA i paravojnih četničkih formacija.

Četnici su zauzeli, te opljačkali, spalili i razrušili selo Gornji Viduševac kod Gline, a stanovnike pobili.

Hrvatska vojska je tijekom Bitke za Čepikuće nanijela prvi veći poraz Jugoslavenskoj narodnoj armiji na Južnom bojištu.

Svjetski dan vegetarijanstva

Svjetski dan vegetarijanstva 1. listopada diljem svijeta obilježava sve veći broj vegetarijanaca i vegana, kao i oni koji to još nisu, ali su svjesni važnosti vegetarijanskog pokreta za životinje, ljude i okoliš.

Vegetarijanska prehrana seže u najdalju ljudsku povijest, no u Europi o prednostima takvog načina prehrane prvi je govorio grčki filozof Pitagora iz 6.st. p. Kr., prakticirajući i šireći nenasilan način života. Riječ vegetarijanstvo proizlazi iz latinske riječi vegetus, što znači zdrav, svjež i pun života ili homo vegetus, što znači tjelesno i mentalno zdrava osoba. Izvorno značenje riječi ukazuje na uravnotežen filozofski smisao za život, a ne samo prehranu koja se sastoji od voća i povrća.

Prvo vegetarijansko društvo (Vegetarian Society) osnovano je 1847. godine.

Međunarodni dan starijih osoba

Međunarodni dan starijih osoba proglasila je Glavna Skupština Ujedinjenih naroda 14. prosinca 1990. rezolucijom 45/106, da bi se naglasila važnost osiguravanja životne sredine koja se može prilagoditi potrebama i sposobnostima stanovnika treće dobi.

Proglašenjem međunarodnog dana starijih osoba želi se potaknuti države da starijim članovima osiguraju zadovoljenje njihovih potreba i omoguće im sudjelovanje u društvu u skladu s njihovim fizičkim i intelektualnim sposobnostima.

Međunarodni dan starijih osoba obilježava se od 1991. svake godine 1. listopada.