NA DANAŠNJI DAN: Schopenhauer, Ruždjak, Ivana Brlić-Mažuranić, Vavra, Paradžik, Glavni stožer OS RH, Sveti Matej
Arthur Schopenhauer, njemački filozof – 1860.
Na današnji dan 1860. umro je Arthur Schopenhauer, njemački filozof, autor djela Svijet kao volja i predodžba, smatra se utemeljiteljem metafizičkog pesimizma.
Schopenhauer je smatrao da je bit čovjeka u intuiciji koja se ispoljava kao volja. Volja je bit svijeta i ona je organske i neorganske prirode. Volja sve pokreće, ona je gospodar, a intelekt sluga, a to je Schopenhauer obrazložio time što je rekao da ono što proturječi srcu ne ulazi u glavu. Pojavne stvari su zakonite, volja ne podliježe zakonu – ona je slijepi nagon. Volja nastaje iz nedostatka i ona nikada ne može biti potpuno zadovoljena, pa je bol neminovna.
Ovaj njemački filozof je tvrdio da kada ostvarimo neku težnju osjećamo dosadu. Tako je čovjekov život samo smjena boli i dosade. Povijest čovječanstva je besciljno lutanje i nema napretka. Schopenhauer vidi jedini izlaz u askezi, odricanju od života i utapanjem u nirvanu. Još jedan način oslobađanja od boli je u bezinteresnom doživljaju umjetnosti.
Vladimir Ruždjak, operni i koncertni pjevač, skladatelj i glazbeni pedagog – 1922.
Dana 21.9.1922. – rođen je Vladimir Ruždjak, operni i koncertni pjevač, skladatelj i glazbeni pedagog, operni redatelj i prevoditelj. S 12 godina svira mandolinu i sklada te želi upisati kompoziciju na Muzičkoj akademiji. No, zbog ljepote glasa usmjeruju ga na solo pjevanje.
Godine 1946., nakon završetka studija, kod profesora Nikole Reisera ispitnom predstavom Gianni Schicchi u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu započinje svoju pjevačku i glazbenu karijeru, jednu od najvećih u nas. Od 1947. do 1953. Ruždjak je prvak Zagrebačke opere. Osvaja prve nagrade na međunarodnim natjecanjima u Švicarskoj i Belgiji, počinje svjetsku karijeru, a 1954. postaje članom jedne od vodećih europskih opernih kuća u Hamburgu. Ondje gotovo punih 20 godina, uz česte nastupe na najvećim opernim pozornicama svijeta, pjeva vodeći baritonski repertoar. Stotinu nastupa na godinu, sedamdesetak opernih i tridesetak koncertnih, to znači svaki treći dan na pozornicama Hamburga, Berlina, Moskve, Londona, Tokija, San Francisca. Tumačio je osamdesetak opernih uloga: od Monteverdija, Rossinija, Verdija, Puccinija do Wagnera i suvremenih opernih ostvarenja u kojima se posebno ističu svjetske prazivedbe djela Hencea, Egka, Brittena.
Godine 1962. Ruždjak prvi put nastupa u newyorškom Metropolitenu kao Amonasro u Verdijevoj Aidi. Kritika piše: Sinoć je na pozornicu stupio kralj. Najveće priznanje u pjevačkoj umjetnosti, naslov komornog pjevača, Ruždjak prima 1969. u Njemačkoj, a dobitnik je i brojnih priznanja u domovini. Nenadmašni je tumač solo pjesme Schuberta i Schumanna, Musorgskog, Ravela i Mahlera. Uza sve ostvaruje golem i važan redateljski i skladateljski opus. Režira Peleasa i Melisandu, Carminu buranu, Pepeljugu, Rigoletta, Traviatu koja više od dva desetljeća ne silazi s pozornice Zagrebačke opere. Skladatelj je vokalnih djela nadahnutih hrvatskim folklorom, brojnih zborskih skladbi i ciklusa solo pjesama te predan istraživač i promicatelj nepoznate hrvatske glazbene baštine.
Godine 1987. Ruždjak postaje profesor solo pjevanja na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, na kojoj prvi put otvara i vodi Odsjek glume. Ali 9. listopada, samo nekoliko dana poslije 65. rođendana, smrt prekida veliki glazbeni lik jedne epohe.
Ivana Brlić-Mažuranić, hrvatska književnica – 1938.
Dana 21.9.1938. umrla je Ivana Brlić-Mažuranić, hrvatska spisateljica. Rodila se u Ogulinu 18. travnja 1874. i rasla uz djeda (hrvatskoga bana, slavnog pjesnika, tvorca Smail-age) – Ivana Mažuranića.
Njezine prve životne i književne spoznaje u roditeljskome domu pomogle su joj da se dobro uklopi u obitelj Brlića, brojnih hrvatskih uglednika, čiji će član postati na 18. rođendan, udajom za doktora Vatroslava Brlića. Zadivljena atmosferom u toj kući u Brodu na Savi, prebogatom kućnom knjižnicom i duhom obitelji u autobiografiji je zapisala: Došla sam u stari dom obitelji Brlićevih u kojoj sve odaje koliko su interesa članovi te obitelji gajili za umjetnost i književnost, za svaki patriotski i lijepi pokret.
Pisati je počela tek desetak godina poslije udaje, u početku samo za svoju obitelj, a zatim i za djecu diljem svijeta jer su njezini junaci vremenom progovorili na 40 jezika. Godine 1902. tiskani su Valjani i nevaljani i Škola i praznici za obiteljsku uporabu. Pravi je prodor u književnost, iako izvan modernih tokova, ostvarila Čudnovatim zgodama i nezgodama šegrta Hlapića 1913. To je prava pikarska pripovijest o sazrijevanju i životnom preobražaju od zla prema dobru bistra i vrijedna dječaka Hlapića.
O toj temi (svladavanju mnogih prepreka koje život postavlja) govori povijesni roman Jaša Dalmatin, potkralj Gudžerata objavljen potkraj autoričina života koji se ugasio 21. rujna 1938. Umjetnički vrhunac Ivana Brlić-Mažuranić ostvarila je Pričama iz davnine, djelom koje je djeci, a i odraslim čitateljima svih naraštaja nudilo vjeru u temeljne ljudske vrijednosti. Pišući priče, napajala se na dvama izvorima: slavenskoj mitologiji i hrvatskim narodnim legendama, pa se tako stilski približila književnom kontekstu svoje epohe u razdoblju Moderne. Izrazito vizualno doživljavanje, neposredno izražavanje, intimna i izravna iskrenost koja podrazumijeva iskonsku ljudsku naivnost u spoznavanju – temelj su na kojem se stvaralaštvo Ivane Brlić-Mažuranić približilo zahtjevnomu senzibilitetu čitatelja – djeteta.
Nina Vavra, hrvatska glumica – 1942.
Na današnji dan 1942. godine u Zagrebu je umrla Nina Vavra, jedna od najčuvenijih glumica svoga doba.
Rođena je u Križevcima, 1879. godine. Završila je Miletićevu Hrvatsku dramsku školu, a od 1899. djelovala je u zagrebačkom HNK-u.
Započela je ulogama naivka, no brzo se potvrdila kao glumica velikoga raspona i intenziteta dramskog izraza. Zahvaljujući snažnom temperamentu, iznimnoj dikciji i vrsnoj interpretaciji i komičnih i tragičnih uloga, podjednako je uspješno tumačila uloge različitih snažnih ženskih likova.Galerija njenih likova kretala se u širokom rasponu od klasične tragedije do suvremene drame. Glumila je i u igranim filmovima Matija Gubec (1917.). i Vragoljanka (1918.).
Jedna je od najistaknutijih i najsamosvojnijih hrvatskih glumica prve polovice XX. Stoljeća.
Svjetski dan mira – 1982.
Prema odluci UN-a iz 1982. 21. rujna obilježava se Međunarodni dan mira. Do 2001. Dan mira obilježavao se svakog trećeg utorka u rujnu.
Opća skupština Ujedinjenih naroda te je godine donijela i rezoluciju prema kojoj se i razdoblje od 2001.-2011. proglašava Međunarodnim desetljećem mira i nenasilja.
Diljem svijeta mirovne udruge i udruge za prigovor savjesti tim povodom priređuju različite događaje kojima promiču mir, snošljivost i nenasilje, te demilitarizaciju i pacifikaciju cijelog svjetskog društva, u vremenima izazova i opasnosti za mir svuda u svijetu.
Osnovan Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske – 1991.
Dana 21.9.1991. osnovan je Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske (kratica GS OS RH) združeno je tijelo Oružanih snaga Republike Hrvatske ustrojeno u okviru Ministarstva obrane, nadležno za zapovijedanje, pripremu i uporabu Oružanih snaga.
GS OS RH omogućava zapovijedanje cjelokupnim OS RH u skladu sa zapovijedima vrhovnog zapovjednika i aktima ministra obrane te obavlja i druge stručne poslove za potrebe vrhovnog zapovjednika i ministra obrane.
Ubijen Ante Paradžik, hrvatski političar – 1991.
Dana 21.9.1991. ubijen je Ante Paradžik, hrvatski političar, predsjednik Saveza studenata Hrvatske u vrijeme Hrvatskog proljeća 1971. godine, žrtva montiranih političkih procesa i politički zatvorenik savjesti beogradskog režima socijalističke Jugoslavije, pravaš i suobnovitelj 1990. obnovljene Hrvatske stranke prava i njen dopredsjednik, načelnik Ratnog stožera oružanih Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) u vrijeme Domovinskog rata 1991. godine, diplomirani pravnik, vrsni retoričar, publicist, zagovornik i promicatelj hrvatskog prirodnog i povijesnog državnog prava.
Paradžik je bio protivnik velikosrpske ideologije, borac protiv komunizma i jugoslavenske države. Oponent i kritičar hrvatskih komunista. Zagovornik demokracije, ljudskih prava i borac za nezavisnost i slobodu hrvatskog naroda. Žrtva političkog atentata u Zagrebu. Nakon njegovog ubojstva, dvije postrojbe HOS-a nosile su njegovo ime, II. bojna “Ante Paradžik” i 1. satnija “Ante Paradžik”.
Spomendan Svetog Mateja
Sveti Matej je apostol i evanđelist, kršćanski svetac, pisac Evanđelja po Mateju, propovjednik.
Evanđeoski tekstovi i Djela apostolska navode Mateja na svim popisima dvanaestorice Isusovih učenika. Prema evanđeljima, bio je carinik, sakupljač poreza na putu koji je, kod Kafarnauma prelazio iz Galileje u Siriju, te je pripadao skupini ljudi, koji su bili neomiljeni i često korumpirani, te od ostalih Židova smatrani i obredno nečistima. Promijenio se, nakon što ga je osobno Isus posjetio i blagovao u njegovoj kući. Spremno se odazvao pozivu, da slijedi Isusa, a prije no što je to učinio, priredio je svečanu gozbu za rođake i prijatelje. Kasnije je taj događaj opisao u svom Evanđelju po Mateju.
