NA DANAŠNJI DAN: Sorkočević, Zeiss, Novak, Adorno, Hruščov, teroristički napad na SAD
Luka Sorkočević, skladatelj – 1789.
Luka Sorkočević, Luka Ignacije Antunov (Luca Sorgo), hrvatski diplomat i skladatelj
Glazbenu naobrazbu stekao je u Dubrovniku i Rimu. Obavljao je diplomske dužnosti te zastupao Dubrovačku Republiku u pregovorima s Francuskom i kod Josipa II. u Beču. Ujak Toma Basiljevića i brat erudita Miha Sorkočevića.
Skladanjem se bavio u mladosti i to od 1754. do 1770. U tom je razdoblju napisao sva svoja, uglavnom instrumentalna, djela koja nam autora predstavljaju kao izrazita simfoničara. Zapravo je bio prvi hrvatski skladatelj simfonija, a stvarao je pod izrazitim utjecajem talijanske pretklasične simfonije. Svi autografi i rukopisi njegovih skladbi pohranjeni su u samostanu Male braće u Dubrovniku.
Njegove skladbe pripadaju antologijskim dosezima hrvatske pretklasične glazbe. Održavao je veze s uglednim suvremenicima (Fortis, Haydn, Gluck, Bajamonti), te je napisao dnevnik sa zanimljvim napomenama o suvremenicima koje je susretao na putovanjima. Kao obrazovani ljubitelj lijepe knjige i mecena, priređivao je u svom dvorcu brojne literarne akademije i koncerte. U posljednjim godinama života zapao je u jaku melankoliju koju je okončao samoubojstvom, bacivši se s prozora svoje kuće, današnjeg Biskupskog dvora.
Carl Zeiss, optičar – 1816.
Carl Zeiss (Weimar, 11. rujna 1816. – Jena, 3. prosinca 1888.) bio je njemački optičar i poduzetnik, najpoznatiji po tome što je osnovao tvrtku »Carl Zeiss« za proizvodnju optike i preciznih instrumenata 1846. godine.
Dana, 10. svibnja 1846. skupio je dokumentaciju za pokretanje mehaničkoga laboratorija. Iste godine osnovao je tvrtku Carl Zeiss, za proizvodnju preciznih optičkih uređaja, osobito mikroskopa u gradu Jeni u Njemačkoj.
Danas Carl Zeiss AG proizvodi fotoobjektive, teleskope, astronomske instrumente, planetarije, mikroskope, projektore i dr., ima oko 25 000 zaposlenika.
Vjenceslav Novak, hrvatski pisac – 1859.
Rođen je u doseljeničkoj češkoj obitelji 11. rujna 1859., gdje je majka Senjanka iz doseljene bavarske obitelji. Bio je najugledniji pisac hrvatskog realizma, te su ga zvali hrvatskim Balzacom. Osnovnu i srednju školu je završio u Senju i Gospiću. Poslije završene preparandije u Zagrebu radi neko vrijeme kao učitelj u Senju. U književnost ulazi 1881. godine pripovijetkom Maca.
Napisao je sedam romana. Objavio je tridesetak pripovjedaka, a osim pripovjedne proze piše pjesme, feljtone, dramske pokušaje, recenzije, kritike i rasprave iz muzikologije i muzičke pedagogije. U svom proznom stvaralaštvu (ponajprije kao pripovjedač) prikazivao je sve slojeve hrvatskog društva. Otkrivao je moralnu i psihološku stranu ljudskog života, bavio se psihologijom ljubavi, roditeljstva, braka. Ponirao je u dušu umjetnika i intelektualaca.
Pretežito je slikao tragičnu stranu života, s naglašenom osjećajem za ljudske nevolje te mu se djela odlikuju humanošću i samilošću. U hrvatsku je književnost uveo novinu: prikaz poniženog malog čovjeka i socijalne teme, često vezane uz velegrad – život gradske sirotinje i siromašnih đaka. Jednu takvu analizu socijalnih, moralnih i psiholoških sastavnica tadašnjega hrvatskoga društva dao je u svom poznatom romanu Posljednji Stipančići. Umro je 20. rujna 1905. godine u Zagrebu.
Theodor Adorno, njemački filozof – 1903.
Adorno, Theodor Ludwig Wiesengrund, rođen u Frankfurtu 11. rujna 1903., bio je njemački filozof, sociolog i muzikolog. Theodor Adorno je, s Maxom Horkheimerom, suutemeljitelj i jedan od najistaknutijih predstavnika Frankfurtske škole. Adorno se istaknuo radikalnom kritikom društva i kasnog kapitalizma.
Bio je vrstan pijanist, kompozitor i učenik Albana Berga, a osim Filozofije nove muzike, u kojima Schönberga dijalektički suprotstavlja Stravinskomu, objavio je i monografije o Wagneru, Mahleru i Bergu.Adorno, Theodor Ludwig Wiesengrund, rođen u Frankfurtu 11. rujna 1903., bio je njemački filozof, sociolog i muzikolog.
Theodor Adorno je, s Maxom Horkheimerom, suutemeljitelj i jedan od najistaknutijih predstavnika Frankfurtske škole. Adorno se istaknuo radikalnom kritikom društva i kasnog kapitalizma. Bio je vrstan pijanist, kompozitor i učenik Albana Berga, a osim Filozofije nove muzike, u kojima Schönberga dijalektički suprotstavlja Stravinskomu, objavio je i monografije o Wagneru, Mahleru i Bergu.
Nikita Sergejevič Hruščov, sovjetski političar 1971.
Nikita Sergejevič Hruščov bio je sovjetski ruski političar, predsjednik SSSR-a. Nakon Staljinove smrti bio je predsjednik partije, a naslijedio je Malenkova na mjestu predsjednika SSSR-a. Godine 1956. na XX. kongresu stranke Hruščov je poduzeo neočekivani korak i označio je Staljina odgovornim za masovna ubojstva i deportacije, njemačku invaziju u 2. svjetskom ratu i sovjetski raskid s Jugoslavijom.
U skladu s tom politikom predvodio je sovjetsku delegaciju na pregovorima u Beogradu, kojom prilikom je javno priznao pogrešnost Staljinovog napada na KPJ (Komunističku partiju Jugoslavije) i Jugoslaviju. Umro je u Moskvi 11. rujna 1971.
Teroristički napad na New York i Washington – 2001.
Dana 11. rujna 2001. godine dva američka putnička zrakoplova, oteta od strane islamističke terorističke skupine Al-Qaeda, zaletjela su se u tornjeve Svjetskog trgovačkog centra (WTC) u New Yorku. Oba tornja, poznata pod nazivom Blizanci, urušila su se u roku od dva sata.
Nedugo nakon napada na tornjeve, treći od ukupno četiri oteta zrakoplova zaletio se u zgradu Ministarstva obrane SAD-a, Pentagon, u Washingtonu. U napadima je stradalo gotovo 3000 ljudi. Izvještaj povjerenstva 911 je pokazao da su napadači pretvorili otete zrakoplove u najveće samoubilačke bombe u povijesti te su izvršili najubitačnije napade ikad počinjene protiv Sjedinjenih Američkih Država.
