NA DANAŠNJI DAN: Antika, Bruckner, Fijan, hrvatska sibireja, Schweitzer, hrvatska nogometna reprezentacija

Kraj antike i početak srednjeg vijeka – 476.

Germanski vojskovođa Odoakar svrgnuo posljednjeg zapadnorimskog cara Romula Augustula. Kraj Zapadno Rimskog carstva, te ujedno i početak srednjeg vijeka.

Srednji vijek označava središnje razdoblje u tradicionalnoj shemi razdoblja europske povijesti, a počinje padom Zapadnog Rimskog Carstva i završava Kolumbovim otkrićem Amerike.

Pojam Srednji vijek ili središnje doba počeo se upotrebljavati tek u 15. stoljeću. Mnogi su tadašnji učenjaci u doba humanizma proučavali stare antičke spise te grčku i rimsku kulturu, veličali su antička postignuća i smatrali da su stari Grci i Rimljani jedini u povijesti stvorili znanja i umjetnost trajne vrijednosti.

Anton Bruckner, austrijski orguljaš i skladatelj – 1824.

Anton Bruckner, rođen u Ansfeldenu 4. rujna 1824., austrijski je orguljaš i skladatelj. Najviše je poznat po svojim simfonijama, misama i motetima. Bruckner se smatra simbolom zadnjeg stadija austro-njemačkog romantizma zbog bogate harmonije i složene polifonije.

Najznačajnija su njegova djela Četvrta, pastoralna i Sedma simfonija, Requiem, 150. psalam, Te Deum i neki zborovi. Danas se neka od Brucknerovih duhovnih djela ubrajaju u sam vrh te vrste europske glazbe 19. stoljeća.

Zanimljivo je da je Bruckner bio vrlo kritičan prema svojoj glazbi. Tako se sam dobrovoljno odrekao svega što je skladao prije 1864. godine.

Andrija Fijan, hrvatski glumac i redatelj – 1851.

Andrija Fijan, rođen u Zagrebu 4. rujna 1851., hrvatski glumac i redatelj. Rođen je u Zagrebu u obitelji kazališnog krojača.

Prvi put nastupa na zagrebačkoj pozornici 1873. kao dragovoljac, a od 1878. do 1909. stalni je član Hrvatskog narodnog kazališta. 1898. godine postaje ravnatelj drame, a 1907. kazališni intendant.

U svoju blistavu karijeru ugradio je gotovo petsto odigranih uloga najšireg raspona, a ostalo je zabilježeno da je bio najbolji hrvatski interpret Shakespearea. Nastupao je u mnogim efektnim i vješto skrojenim djelima tadašnjeg zabavnog repertoara i bio česti partner Mariji Ružički Strozzi.

Tijekom 38 godina glume, osim u repertoaru klasika i romantika, pokazao je puno majstorstvo i u tada novim naturalističkim dramama, ponajprije ruskih pisaca, a potom i u dramama Ibsena, Björnsona i Hauptmana. Bio je najistaknutiji predstavnik takozvanog ‘deklamatorskog stila’ u hrvatskom kazalištu, a Branko Gavella ga je nazvao ‘arhitepom glumca’.

Hrvatska sibireja postala zaštićena vrsta – 1964.

Od 4. rujna 1964. godine je Zakonom o zaštiti prirode, Hrvatska sibireja, endemična biljka u Hrvatskoj, postala je strogo zaštićena biljka koja raste na kamenitim obroncima, u pukotinama stijena, pretežno na zapadnim obroncima između 700 i 1550 m nadmorske visine.

Raste u šikarama i sastojinama crnog bora i primorskoj bukovoj šumi na sjevernom i srednjem Velebitu.

Hrvatska sibireja raste kao listopadni do 1 metar visoki, razgranati grm, gustih grana, sa snažnim korijenjem koje prodire u vapnenačke stijene. Kora je od crvenosmeđe do sivosmeđe, glatka i sjajna.

Albert Schweitzer, humanitarac – 1965.

Albert Schweitzer studirao je teologiju, filozofiju u Strasbourgu, Parizu i Berlinu. Bio je protestantski vikar i docent na protestantskome teološkom fakultetu u Strasbourgu.

Istodobno je započeo koncertnu i muzikološku djelatnost za ono vrijeme revolucionarnom monografijom o Johannu Sebastianu Bachu i raspravom o gradnji orgulja. Studirao je i medicinu, a kao liječnik misionar posvetio se karitativnom radu u Francuskoj Ekvatorijalnoj Africi.

Od 1913. do 1917. godine izradio je u Lambareneu tropsku bolnicu sa stacionarom za leprozne bolesnike. U prisnoj suradnji s crnačkim stanovništvom liječio je i suzbijao tropske bolesti, prosvjećivao, pomagao, pobijao rasne predrasude i kolonijalizam. Upozorio je na etičku vrijednost liječničkog rada i dao uzoran primjer.

Kao glazbeni pisac pridonio je novoj interpretaciji Bachove glazbe i inicirao, u gradnji orgulja, tzv. Alzašku reformu – pokret za obnovom tradicionalnih tipova orgulja. Za njegov humanitarni rad dodijeljene su mu mnoge počasti i nagrade, među ostalima i Nobelova nagrada za mir 1952. godine. Umro je u Lambaréné 4. rujna 1965.

Prva natjecateljska utakmica hrvatske nogometne reprezentacije – 1994.

Na današnji dan 1994. godine hrvatska nogometna reprezentacija odigrala je svoju prvu natjecateljsku utakmicu, protiv Estonije, pod vodstvom izbornika Miroslava Blaževića, a u sklopu kvalifikacija za Europsko prvenstvo 1996.

Utakmica je završila rezultatom 2:0 za Hrvatsku.

Oba pogotka postigao je Davor Šuker, prvi u zadnjoj minuti prvog poluvremena, a pobjednički u 69 minuti utakmice.

Uzvratni susret je odigran u rujnu 1995. godine u Zagrebu uz uvjerljivu hrvatsku pobjedu 7-1.