NA DANAŠNJI DAN: Ćiril i Metod, Newton, Karas, Ujević i prvi bikini

Ćiril i Metod počeli širiti kršćanstvo – 863.

Moravski knez Rastislav zatražio je od Mihajla svećenike koji će propovijedati kršćansku vjeru na slavenskom jeziku.

Sveti Ćiril i Sveti Metod su kršćanski sveci, a spomendan im je na današnji dan jer su 5. srpnja 863. počeli širiti kršćanstvo po Velikomoravskoj kneževini. Braća Ćiril i Metod rođena su u Solunu koji je u to vrijeme bio okružen Slavenima. Po nalogu bizantskog cara Mihajla angažirani su za misiju kod Slavena. Naime, moravski knez Rastislav zatražio je od Mihajla svećenike koji će propovijedati kršćansku vjeru na slavenskom jeziku.

Ćiril je sastavio prvo slavensko pismo glagoljicu i na jezik makedonskih Slavena iz okolice Soluna s Metodom preveo najnužnije crkvene knjige. Metod prevodi u Moravskoj na slavenski jezik Bibliju. Tako su stvorili prvi slavenski književni jezik i postavili temelje slavenskoj književnosti.

Isaac Newton iznio teoriju gravitacije i tri osnovna zakona gibanja

Dana 5. srpnja 1687. godine engleski fizičar Isaac Newton napisao je svoje djelo “Philosophiae naturalis principia mathematica”, u kojem je iznio teoriju gravitacije i tri osnovna zakona gibanja. U njemu je Newton ujedinio istraživanja Galilea i Keplera u jednu teoriju gravitacije te uspostavio osnovu klasične mehanike, u kojoj je formulirao tri osnovna zakona gibanja.

Newton se smatra najoriginalnijim i najutjecajnijim teoretičarem u povijesti znanosti. Pored otkrića računa beskonačnosti i nove teorije prirode svjetlosti i boja, Newton je postavljanjem tri zakon kretanja i općim zakonom gravitacije temeljito promijenio osnovnu strukturu fizike. Kao jedan od pokretača znanstvene revolucije u 17. stoljeću, Newtonov rad povezao je radove mnogih slavnih fizičara poput Kopernika, Keplera, Galilea i Descartesa u novu moćnu teoriju.

Vjekoslav Karas, hrvatski slikar. – 1858.

Vjekoslav Karas, rođen 1821. u Karlovacu, umro je 5. srpnja 1858. godine. Smatran je začetnikom novijega hrvatskog slikarstva. Slikao je biblijske prizore i sakralne teme, no osobito je važan kao portretist. Osim slikanjem, bavio se i skladanjem te je svirao flautu i gitaru.
Vratio se u domovinu 1848. i radio u slikarskoj školi u Zagrebu.

U Travniku je portretirao Omer-pašu Latasa. Nakon neuspjela pokušaja samoubojstva za boravka kod biskupa Strossmayera u Đakovu, život je završio u Korani.

Slikarsku orijentaciju toga ˝prvog ilirskog slikara˝ najbolje pokazuje neorenesansna ˝Rimljanka s lutnjom˝. U vrijeme portretiranja Irene Türk, Karas zapada u beznadnu ljubav i depresivnu melankoliju. Bez novaca i razumijevanja 5. srpnja 1858. u rodnom Karlovcu u virovima Korane samoubilački traži rješenje očaja i rezignacije.

Svojim djelom ostao je nenadmašni bljesak na tmurnom nebu hrvatske umjetnosti 19. stoljeća. Njegovim je stvaralaštvom obilježen uspon i osamostaljenje hrvatskoga slikarstva u XIX. stoljeću. »Prvi ilirski slikar« ujedno je prvi hrvatski slikar iz sjevernih krajeva koji se školovao u Italiji.

Tin Ujević, hrvatski pjesnik – 1891.

Dana 5. srpnja 1891. godine u Vrgorcu je rođen Augistin Tin Ujević, hrvatski pjesnik.

Djetinjstvo je proveo u Vrgorcu, Imotskom i Makarskoj, a u Splitu je s odličnim uspjehom maturirao 1909. Iste godine se upisuje na Filozofski fakultet u Zagrebu, zatim prelazi u Beograd, a već početkom studenoga stiže u Pariz.

Ujević se u zajedničkoj, prekretničkoj zbirci 1914. Hrvatska mlada lirika najavljuje kao najvažniji i najcjelovitiji pjesnik između dvaju ratova. 1920. godine se predstavlja Lelekom sebra. U toj prvoj zbirci savršenim sonetima Tin je izrazio produhovljenu ljubav izabranoj, idealnoj ženi, obuhvativši refleksivno začuđujuće bogat registar odnosa prema njoj – od glorifikacije, kad je naziva kraljicom, do prokletstva, kad je izjednačuje s hijenom.

Šest godina poslije objavljena je Kolajna, vjerojatno najuzbudljivija i najzrelija knjiga u ovom dijelu Europe. Slijede zbirke pjesama Auto na korzu, koja je izašla 1932., i Ojađeno zvono, godinu dana poslije.

Završna pjesnikova faza, Žedan kamen na studencu, 1955., očito pokazuje njegovo smirivanje, pomirenje sa svijetom i ljudima, pomalo rezignirano prihvaćanje života sa svim njegovim dobrim i lošim stranama. Od golema broja recenzija, kritika i eseja, Ujević je sastavio dvije knjige: Ljudi za vratima gostionice i Skalpel kaosa, obje tiskane 1939.

Važan je također kao izvrstan prevoditelj, osobito s francuskog jezika. Umro je 12. studenog 1955. godine u Zagrebu.

Na modnoj reviji u Parizu predstavljen prvi bikini – 1946.

Dana 5. srpnja 1946. godine na modnoj reviji u Parizu po prvi je puta predstavljen bikini. Bikini je termin koji se koristi za ženski kupaći kostim iz dva dijela, a ime je dobio po otoku Bikini na kojem su izvođena testiranja atomske bombe 1945. godine. To je bio prvi ženski kupaći kostim iz dva dijela koji je otkrivao pupak.