U uporabu pušten prigodni poštanski žig Franjo Mihalić
Hrvatsko društvo olimpijske filatelije i memorabilije iz Zagreba u okviru projekta hrvatski olimpijci i paraolimpijci na prigodnom poštanskim markama obilježilo 100. obljetnicu rođenja proslavljenog hrvatskog atletičara Franje Mihalića. Tako je od danas u poštanskom uredu Velika Ludina u uporabu pušten prigodni poštanski žig s njegovim likom.
Autor prigodnog žiga je tajnik, Vrbovčanin Stjepan Zdenko Brezarić. Tom prigodom HDOFM je izradio 60 komada prigodnih dopisnica.
Mihalić spada u krug najboljih hrvatskih atletičara koji je rođen 9. ožujka 1920. u Ludini, a preminuo je 14. veljače u Beogradu.
Međutim, sportsku karijeru započeo je kao biciklist koji je sudjelovao na prvenstvima Hrvatske kao član Olimpa. Pored toga, aktivno je igrao nogomet u zagrebačkom Grafičaru. Njegov atletski talent u trčanju uočen je na radničkim sportskim igrama 1940. pa se pridružio zagrebačkoj Concordiji. Uslijedio je Drugi svjetski rat i proglašenje Nezavisne Države Hrvatske, u kojoj je bio državni reprezentativac i triput bio proglašen hrvatskim sportašem godine.
Poslije rata sudjeluje u Zagrebu u osnivanju Omladinskog fiskulturnog društva Mladost za koju je nastupao do 1947. Tada odlazi na odsluženje vojnog roka najprije u Suboticu u vojarni konjaništva, a kasnije je po instrukcijama Artura Takača premješten u Beograd. Po sovjetskom uzoru, atletičari su u vojnom klubu Partizan iz glavnog grada Jugoslavije imali neusporedivo bolje uvjete za razvoj sportskih karijera. Mihalić se tako našao u društvu brojnih hrvatskih atletičara koji su završili u Beogradu poput: Ivana Gubijana, Zvonka Sabolovića, Nede Farčića, Drage Štritofa, Andrije Ottenheimera, Petra Šegedina, Zdravka Ceraja, Kreše Račića, Borisa Brnada, Ivice Karasija (svi u Partizanu) te Dijane Sokač Ištvanić, Dane Korice i Dunje Jutronić.
U trčanju na duge pruge u jugoslavenskoj reprezentaciji u razdoblju od 1946. do 1963. nastupio je 67 puta. Bio je višestruki državni prvak na 5 km i 10 km te u krosu, 25 je puta rušio državne rekorde na 5 km, 10 km, 20 km i 25 km te u trčanju na 1 sat. Kruna njegove sportske karijere je osvajanje srebrne medalja u maratonskoj utrci na Olimpijskim igrama u Melbourneu 1956. Bio je pobjednik i na velikim utrkama (Bostonski, Atenski i Moskovski maraton), na ponoćnoj novogodišnjoj utrci u Sao Paulu 1952. i 1954., na Krosu nacija u Parizu 1953. i dr.
I nakon završetka seniorske karijere nastavio se natjecati u veteranskoj konkurenciji u maratonu i u brzom hodanju. Franjo Mihalić se kao svestrani sportaš opredijelio cijeli život za popularizaciju atletike, olimpijskih načela i vrijednosti sporta koji nije nikada zatomio svoje porijeklo iz malog moslavačkog mjesta i da je rođeni Hrvat. Njemu u čast kutinska udruga Vinko godinama organizira cestovnu atletsku međunarodnu utrku Kutina – Voloder, dužine 15 km, u sklopu gospodarsko-kulturne i turističke manifestacije Voloderske jeseni.
